Pravobraniteljica za Novi list o Istanbulskoj konvenciji

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić je, nastavno na upit Novog lista, dala izjavu na temu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatije pod nazivom Istanbulska konvencija). Pravobraniteljica je istaknula najvažnije pravne implikacije koje se Istanbulskom konvencijom uvode u pravni poredak Republike Hrvatske. Konvencija propisuje pravni okvir za zaštitu žrtava rodno uvjetovanog nasilja, a njenom ratifikacijom Hrvatska se obvezuje osigurati zakonski okvir koji će, među ostalim, učinkovito sankcionirati svako nasilje između (bivših ili sadašnjih) partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom.

Pravobraniteljica za Radio Istru o usklađivanju profesionalnog i obiteljskog života

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala je intervju za emisiju „Život žene“ Radio Istre koja će biti emitirana u nedjelju 8. listopada u 17:30. Pravobraniteljica je govorila o ciljevima konferencije „Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog“ koju je do sada organizirala u Zadru (29.9.) i Zagrebu (2.10.), a u okviru EU projekta „Prema tsvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“, kojeg je i nositeljica. 

Priopćenje pravobraniteljice o nasilju u obitelji

Povodom upita Pravobraniteljici da komentira slučaj nasilja u obitelji požeško-slavonskog župana,  naglašavamo sljedeće: Nasilje u obitelji je žalosna konstanta u našem društvu koja tek povremeno dođe u fokus javnosti zbog tragičnih posljedica kojima najčešće podliježu žene ili zbog toga jer se radi o javnim osobama kao u konkretnom slučaju. Pravobraniteljica je i ranije, u nekim drugim slučajevima u kojima su počinitelji nasilja u obitelji bile javne osobe, ukazivala kako javne osobe imaju posebnu društvenu odgovornost jer zbog svojih funkcija i/ili stalne izloženosti svojih izjava i postupaka javnosti, postavljaju standarde ponašanja i utječu na formiranje percepcije javnosti o prihvatljivosti određenog načina ponašanja. Stoga se od njih posebno očekuje da svojim postupcima niti na koji način ne dovode u pitanje jamstva ravnopravnosti spolova.

Komentar pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na prijedlog Obiteljskog zakona

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala je danas u Zadru izjavu za medije vezano za novi Obiteljski zakon koji je pušten u javnu raspravu, ali je jučer povučen. Pravobraniteljica je naglasila da je Prijedlog Zakona koji je ušao u javnu raspravu drugačiji od onoga koji je vidjela i na koji se očitovala prije nekoliko mjeseci. Ovaj Prijedlog Obiteljskog zakona je u diskrepanciji s anti-diskriminacijskim zakonodavstvom koje u RH postoji već gotovo 10 godina. Što se tiče odredbe kojom se definira obitelj, a koja je naišla na najveće reakcije javnosti, pravobraniteljica je naglasila da ta odredba diskriminira ne samo LGBT zajednice, već i bračne partnere koji su imali dijete koje je umrlo ili izvanbračne partnere. Stoga ta definicija nije u skladu s postojećim zakonskim odredbama i neophodna je dorada u svjetlu poštivanja standarda postojećeg zakonodavstva RH kao i standarda i sudske prakse EU.

Pravobraniteljica o nasilju nad ženama u Poligrafu HR 1

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić gostovala je danas u emisji Poligraf prvog programa Hrvatskog radija, koja je bila posvećena problematici nasilja nad ženama povodom današnjeg obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Pravobraniteljica je govorila o tome da rodno senzibiliziran pristup stručnih osoba, koji mnoge zbunjuje, zapravo predstavlja razumijevanje dinamike rodno uvjetovanog nasilja (a rodnu uvjetovanost potvrđuju statistike koje govore o 85% žena žrtava prekršajnih oblika nasilja u obitelji i preko 90% žena žrtava kaznenih oblika nasilja u obitelji).

JAVNO PRIOPĆENJE uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - 22. rujna

Ove godine 22. rujna po 13. puta obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na 22. rujan 1999. kada je u zgradi Općinskog suda u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice, Mate Oraškić ubio svoju suprugu Gordanu, sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić te ranio zapisničarku Stanku Cvjetković.

Iako su brojke često suhoparne, statistika ipak odražava stvarno stanje i ukazuje na udio žena i muškaraca kao počinitelja/ica i žrtava nasilja u obitelji. A brojke svjedoče da su žene u daleko većem postotku žrtve prekršajnih (64%) i kaznenih djela (76%) s elementima nasilja u obitelji.

Tijekom 2016. zabilježen je najveći broj ubojstava žena u zadnjih 7 godina (19 među bliskim osobama, od toga 15 ubijenih žena od strane njima intimnih muškaraca). Od 1.648 počinitelja nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 1.519 (92%), a žena 129 (8%).

Pravobraniteljica za Novosti o obiteljskom i partnerskom nasilju

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala je izjavu za Novosti vezano za problematiku obiteljskog i partnerskog nasilja. Između ostalog istaknula je činjenicu smanjenja broja prekršajnih i povećanja broja kaznenih djela nasilja u obitelji, pri čemu je uočen trend brutalizacije nasilja koje u sve više slučajeva rezultira i ubojstvom žrtve, a o čemu je izvijestila Hrvatski sabor i javnost u svom godišnjem Izvješću o radu za 2016. 

Pravobraniteljica o rezultatima lokalnih izbora za Bjelovarsko-bilogorski radio

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala je izjavu za emisiju „Srijedom po sredini“ Bjelovarsko-bilogorskog radia vezano za rezultate lokalnih izbora. Govorila je o povećanju zastupljenosti žena u tijelima lokalne vlasti od 6.7%, o rodnim kvotama, o zastupljenosti žena u europskim zemljama (40% u svojim političkim sustavima imaju samo Švedska i Finska, dok preko 35% imaju Španjolska, Belgija, Danska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska i Portugal).

Pravobraniteljica za Radio Vinkovce o rezultatima lokalnih izbora

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za Radio Vinkovce rezultate lokalnih izbora. Istaknula je da ako rezultate gledamo u odnosu na ono kako želimo da bude i kako bi trebalo biti, onda smo još uvijek daleko od zakonski predviđenog praga od 40%. Ipak, uočen je pozitivan pomak od 6,7% zastupljenosti žena na svim razinama vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Priopćenje o rezultatima lokalnih izbora 2017.

Povodom objave rodne statistike izabranih kandidata Državnog izbornog povjerenstva s nedavno održanih lokalnih izbora, Pravobraniteljica ističe najznačajnije podatke po pitanju ravnopravnosti spolova.

Izborni rezultati pokazali su da su ovi lokalni izbori donijeli blago poboljšanje po pitanju zastupljenosti žena na svim razinama vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave. U odnosu na rezultate prošlih lokalnih izbora održanih 2013. godine, kada su žene u svim predstavničkim* i izvršnim tijelima** jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bile zastupljene s 17,7%, njihov udio je povećan za 6,7% i sada iznosi 24,4%.

Attachments:

Tekst priopćenja u word dokumentu	[ ]	197 Kb
Rodna statistika (zbirno prema podacima DIP-a) - tablica	[ ]	35 Kb

Pravobraniteljica za Zagreb.info o reklami za Bonbon

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dostavila je portalu Zagreb.info mišljenje o novoj reklami Bonbona za aplikaciju Deezer zbog koje je primila i pritužbe zbog seksističkog pristupa. Ne ulazeći u marketinšku ili kreativnu stranu navedene reklame, Pravobraniteljica je ukazala na nekoliko činjenica zbog kojih je reklama problematična iz aspekta ravnopravnosti spolova. Pravobraniteljica je utvrdila da se u navedenoj reklami društveno neprihvatljivo ponašanje uznemiravanja žena u javnom prostoru promovira kao društveno prihvatljivo, budući da reklama sugerira da žene očekuju ili žele vrstu pozornosti koja je zapravo uznemiravanje temeljem spola.

Attachments:

Glas Slavonije, 27.6.2017.pdf	[ ]	184 Kb
Slobodna Dalmacija 27.6.2017.pdf	[ ]	156 Kb

Izjava pravobraniteljice povodom verbalnog napada na Janicu Kostelić

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dala je izjavu za Jutarnji list povodom verbalnog napada na državnu tajnicu Janicu Kostelić.

"Osuđujem svaki način izražavanja u javnom prostoru kojim se osobno nezadovoljstvo pojedinca ili grupe načinom rada neke javne osobe temelji na vulgarnim, prostačkim i nekulturnim izrazima kojima se nastoji poniziti ili uvrijediti osoba po bilo kojoj osnovi. Osuđujem i svaki napad u kojem se grupa okomljuje na jednu osobu čime se stvara neprijateljsko okruženje u kojem se ta osoba osjeća nesigurno, kao što je državna tajnica Janica Kostelić i sama posvjedočila. Neprimjereno je što su počinitelji smatrali opravdanim da sportske uspjehe Janice Kostelić iz vremena njezine sportske karijere omalovaže u jednom vulgarnom kontekstu.

Attachments:

Jutarnji list, 13.6.2017.pdf

[ ]

1580 Kb

Pravobraniteljica za Glas Slavonije o spolnim kvotama na lokalnim izborima

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić komentirala je za Glas Slavonije zastupljenost žena na kandidacijskim listama na lokalnim izborima. Izjava pravobraniteljice objavljena je u članku od 29.5.2017. pod naslovom „U Osječkoj županiji šest prijava DORH-u zbog premalo žena na listama“.

Pravobraniteljica gostovala na Nova TV u posebnoj emisiji posvećenoj rezultatima izbora

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić gostovala je prije samog zatvaranja birališta u specijalnoj emisiji Nova TV posvećenoj lokalnim izborima. Pravobraniteljica je navela nekoliko podataka vezanih uz poštivanje spolne kvote na kandidacijskim listama: od ukupno 47.601 kandidiranih, 41,7% su žene. Prema objavljenim podacima DIP-a, od ukupno 2.666 kandidacijskih lista za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (općinska vijeća, gradska vijeća i županijske skupštine), na njih 374 (14%) nije poštivana kvota. Najgore po tom pitanju stoje Splitsko-dalmatinska (25%), Zadarska (25%), Šibensko-kninska (24%) i Dubrovačko-neretvanska županija (24%), a uvjerljivo najbolje Bjelovarsko-bilogorska županija (2%). Od 374 lista bez kvote, na njih 347 (93%) radi se o podzastupljenosti žena, a na njih 27 (7%) o podzastupljenosti muškaraca. Udio od 14% lista bez kvote na ovim izborima nešto je bolji nego što je bio na prethodnim izborima (parlamentarnim 2015. i 2016.) – 2015. kvota nije poštivana na 33/166 lista (20%), a 2016. na 54/177 lista (31%).