U svibnju 2011. godine, u Istanbulu je usvojena Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja kojom je potvrđeno da je nasilje nad ženama ozbiljno kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije. Cilj Konvencije, koja se skraćeno zove i Istanbulskom konvencijom, je suzbiti sve oblike nasilja i diskriminacije, promoviranje rodne ravnopravnosti, razvoj sveobuhvatnih okvira, politika i mjera za zaštitu i pomoć žrtvama svih oblika nasilja, te pružanje podrške i pomoći organizacijama i institucijama u uspostavljanju efikasne suradnje i usvajanja sveobuhvatnog pristupa u suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Republika Hrvatska je 22. siječnja 2013. postala 27. članica Vijeća Europe koja je potpisala Konvenciju.
Opširnije...U.S. Department of State objavio je Izvješće o stanju ljudskih prava za 2012. godinu. Vezano za našu zemlju, u Izvješću se u poglavlju 6. Diskriminacija, zlostavljanje i trgovanje ljudima spominju i podaci iz prakse ili ocjene stanja Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U podpoglavlju koje se odnosi na položaj žena, vezano uz silovanja i obiteljsko nasilje spominju se izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vezana uz sudske odluke o zaštitnim mjerama u slučajevima obiteljskog nasilja, te pozitivne ocjene policije u podršci žrtvama, ali istovremeno i primjedba o ograničenoj podršci skloništima, stručnom osposobljavanju ili financijskoj podršci žrvama obiteljskog nasilja.
Opširnije...Gender-Sensitive Parliaments je globalni pregled dobre prakse o rodnoj osjetljivim parlamentima u zemljama svijeta, autorice dr. Sonie Palmieri. Sadržaj, pored ostalog, obuhvaća i problematiku uvođenja rodnih politika, faktore koji utječu na političku participaciju žena, izazove i prisutnost žena u odborima, doprinos muškaraca zastupnika u parlamentima rodnoj ravnopravnosti, zagovaranje rodne ravnopravnosti kroz legislativu i javne rasprave, globalne i regionalne trendove. Cjeloviti tekst u privitku.
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je Godišnje izvješće o ljudskim pravima za 2012. Republika Hrvatska nije posebno uključena u zemlje na koje se izvješće odnosi, ali su uključena poglavlja koja su od značaja za pitanja ravnopravnosti spolova poput: ljudskih prava žena, prava LGBT zajednice te inicijativa za prevenciju seksualnog nasilja u oružanim sukobima. Unatoč napretku u području ravnopravnosti spolova tijekom proteklog stoljeća i dalje postoje prepreke postizanju pune ravnopravnosti zbog postojanja diskriminacije temeljem spola i nasilja nad ženama. Stoga su, stoji u Izvješću, rodna ravnopravnost i osnaživanje žena međunarodni prioriteti problematike ljudskih prava, a poseban fokus stavljen je na iskorjenjivanje nasilja nad ženama.
Opširnije...Global Gender Gap Indeks Svjetski gospodarski forum (The World Economic Forum) objavljuje od 2006., radi se za svaku godinu, a svrha mu je, kako sami navode, biti alatom za određivanje standarda i praćenja globalne neravnopravnosti spolova prema ekonomskim, političkim, obrazovnim i zdravstvenim kriterijima.
16. mjesto na kojem je Hrvatska bila rangirana 2007. bilo je najbolje mjesto. 2009. bila je na 54. mjestu od 134 zemlje, 2010. na 53., a 2011. na 50 mjestu od 135 zemalja. Ove godine Hrvatska se nalazi na 49. mjestu od 135 zemalja. Međutim, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova naglašava da ovo rangiranje samo po sebi ništa ne govori o ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje koje su bolje ili lošije rangirane. Treba, naime, uzeti u obzir metodu koja se koristi u indeksiranju. Indeks je koncipiran tako da se fokusira na mjerenje jaza/razlike među spolovima u odabrana četiri područja, a ne na stupanj razvoja na tom području.
Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova djeluje neovisno i samostalno i prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Ovdje dajemo popis nacionalnih dokumenata temeljem kojih pravobraniteljica prati poštivanje načela ravnopravnosti spolova i zabranu diskriminacije temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije.
Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova djeluje neovisno i samostalno i prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova, ali i drugih nacionalnih i međunarodnih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova, a koji su po svojoj pravnoj snazi iznad zakona RH. Ovdje dajemo popis međunarodnih dokumenata čiju provedbu pravobraniteljica prati vezano uz poštivanje načela ravnopravnosti spolova i zabranu diskriminacije temeljem spola, bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije.
UN dokumenti.
EU dokumenti.
Razna međunarodna izvješća o Republici Hrvatskoj.
Međunarodni dokumenti koji se odnose na ravnopravnost spolova.
Međunarodni datumi vezani uz ravnopravnost spolova.
Popis koordinatora/ica, popis povjerenstava za ravnopravnost spolova, popis savjetovališta i skloništa.
EU projekti