Potaknuta određenim brojem pritužbi i upita koje je zaprimila (kako od strane roditelja tako i od strane pojedinih organizacija civilnog društva) Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je tijekom 2018. i 2019. godine nastavila svoje aktivnosti iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora, a posebice u cilju pribavljanja tumačenja i pojašnjenja pojedinih zakonskih odredbi odnosno u cilju što većeg informiranja roditelja o njihovim pravima. Pravobraniteljica kontinuirano prati područje rodiljnih i roditeljskih potpora te u svojim godišnjim izvješćima o radu daje preporuke Hrvatskom saboru. U svom Izvješću o radu za 2018. godinu Pravobraniteljica je ukazala na činjenicu da očevi ne koriste u dovoljnoj mjeri rodiljne, posebno roditeljske dopuste, kao i na prepreke oko usklađivanja obiteljskog i poslovnog života.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Jutarnji list slučajeve obiteljskog nasilja u kojima je počinitelj policajac, a vezano za slučaj u Osijeku u kojem je policajac verbalno i fizički napao svoju suprugu te joj potom u dvorištu prijetio da će je ubiti držeći u ruci privatni pištolj koji je legalno posjedovao. Navela je kako je u svom dosadašnjem radu postupala po pritužbama na obiteljsko nasilje u kojem je počinitelj bio policijski službenik, pri čemu su u svim slučajevima počinitelji bili muškarci. U srpnju ove godine na snagu su stupile izmjene Zakona o policiji kojima je konačno uvažena preporuka Pravobraniteljice da se policijski službenici koji su počinitelji nasilja u obitelji udalje iz službe. Pravobraniteljica pozdravlja takve izmjene, no ističe i da bi se na istom tragu trebalo mijenjati relevantno zakonodavstvo kako bi se iz službe udaljavali i oni obiteljski nasilnici koji su počinili djelo klasificirano kao prekršajno.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Slobodnu Dalmaciju slučaj uhićenja Damira Škare po prijavi za silovanje. Navela je kako u konkretnom slučaju već provodi ispitni postupak temeljem nadležnosti te kako je policija koja postupa po prijavi za kazneno djelo silovanja, uputila žrtvu da se obrati i instituciji Pravobraniteljice, što je ona i učinila. Što se tiče reagiranja javnosti koja po društvenim mrežama odgovornost prebacuje na žrtvu i nastoji je na razne načine diskreditirati, treba istaknuti kako je to, nažalost, ukorijenjen obrazac razmišljanja koji proizlazi iz snažnog patrijarhalnog stava prema kojem je kazneno djelo silovanja u kojem je muškarac počinitelj moralo biti na neki način isprovocirano od strane žene žrtve.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, održala je sastanak s predstavnicama Pravosudne akademije koja je pridruženi partner na provedbi projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“. Sastanak je održan povodom završnih priprema za provedbu edukacija za policijske službenike/ce, suce i sutkinje općinskih i županijskih sudova te državne odvjetnike/ce i zamjenike/ce općinskih i županijskih državnih odvjetništava, kojima je cilj ukazati na postojeće prakse koje djeluju na štetu žrtve, od problematične klasifikacije nasilnog čina preko tretiranja žrtava tijekom sudskog postupka do neadekvatnog sankcioniranja počinitelja.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Index.hr slučaj u kojem je zaposlenica AK Siget prijavila za silovanje Damira Škaru, predsjednika kluba. Navela je kako u konkretnom slučaju već provodi ispitni postupak temeljem nadležnosti i u sinergiji s policijom koja je i samu žrtvu uputila da se, osim prijave njima za kazneno djelo silovanja, obrati i instituciji Pravobraniteljice, što je ona i učinila. Također je navela da se u 2018. godini od ukupno 458 pritužbi građana i građanki na kojima je institucija Pravobraniteljice radila, 121 pritužba odnosila na neki od oblika spolne diskriminacije u području zapošljavanja i rada (26,4%), od čega se 39 pritužbi (32,3%) odnosilo na diskriminacijske osnove iz čl. 8. Zakona o ravnopravnosti spolova – uznemiravanje i spolno uznemiravanje.
U sklopu posjete Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Hrvatskoj, održan je sastanak predstavnika/ica Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Pravobraniteljice za djecu. Sastanak je održan u cilju analize sustava suzbijanja trgovanja ljudima u Hrvatskoj te će rezultirati izradom detaljnog izvješća. Sastanku su nazočili predstavnici Tajništva OESS-a Valiant Richey, koordinator OESS-a za borbu protiv trgovanja ljudima, Tarana Baghirova, suradnica za službeni posjet i Tetiana Rudenko, viša savjetnica za koordinaciju. Instituciju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova predstavili su savjetnici Martina Krnić i Kristijan Kevešević, a instituciju Pravobraniteljice za djecu zamjenica Ivana Buljan Ajelić te savjetnica Gordana Filipović.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Jutarnji list sudsku praksu u slučajevima obiteljskog nasilja. Istaknula je da ne može komentirati pojedinačne presude, ali da njezin ured uporno ukazuje na blagu sudsku politiku kažnjavanja nasilja u obitelji. Već niz godina sudovi izriču bezuvjetne zatvorske kazne u postotku manjem od 10% ukupnog broja počinitelja nasilja u obitelji. Svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim osudama. Politika nulte tolerancije na nasilje prema ženama i u obitelji znači da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama, takozvanim zakonskim maksimumima i bezuvjetnim zatvorskim kaznama, čime bi se slala jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji. Pravobraniteljica je upozorila i na neujednačenost sudske prakse. Nije rijedak slučaj da se teška nasilnička djela procesuiraju prekršajno dok se lakša nasilnička djela procesuiraju kazneno bez uzimanja u obzir konteksta i eventualne povijesti nasilničkog ponašanja.
U uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održan je sastanak s pravobraniteljicom Albanije, Erindom Ballacom, i njezinim suradnicama koje borave u studijskoj posjeti RH u svrhu upoznavanja s radom neovisnih institucija u sustavu zaštite i promicanja ljudskih prava. Pravobraniteljicu iz Albanije interesiralo je koliko je postojanje institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova doprinijelo zaštiti od diskriminacije i na koji način, koliko je sama institucija neovisna te koja je procedura u imenovanju pravobraniteljice, kakvo je stanje u političkoj zastupljenosti i poštivanju sustava kvota na kandidacijskim listama, ima li pravobraniteljica ovlasti da postupa prema privatnom sektoru te postupa li isključivo po pritužbama građana ili i po vlastitoj inicijativi.
Opširnije...Već sam nekoliko puta javno ukazivala na to da opuštenost u obraćanju javnosti kroz medije ne može biti opravdanje za seksizam i uvredljivo i omalovažavajuće obraćanje prema ženama. Svjedočili smo brojnim primjerima seksističkog obraćanja gradonačelnika upućenog novinarkama ili izjava koje su bile uvredljive ili omalovažavajuće prema svim ženama temeljem spola, a što nije u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova. Naime, tijekom tiskovnih konferencija ili prigodom davanja izjava za medije gradonačelnik predstavlja instituciju grada, dok novinarke obavljaju svoj posao, dakle nalaze se na radnom mjestu. U takvoj situaciji i međusobnom odnosu gradonačelnika i novinarke, svaka seksualna aluzija poput aluzije da ga novinarka „rajca“ ili vrijeđanje temeljem spola je oblik spolnog uznemiravanja koje je regulirano Zakonom o ravnopravnosti spolova.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dala je izjavu za sarajevski portal Klix.ba vezano za najavu prve Povorke ponosa u Sarajevu 8. rujna 2019. U izjavi je dala kratak prikaz povijesti održavanja povorki ponosa u Republici Hrvatskoj te navela kako se prva održala 2002. u Zagrebu, od 2011. se održava u Splitu, 2014. je održana u Osijeku. Prve povorke ponosa u Zagrebu i Splitu obilježili su neredi i nasilje prema učesnicima povorke, a nakon Split Pridea 2011. godine podnesene su 22 kaznene prijave radi zločina iz mržnje i 103 prekršajne prijave.
Pravobraniteljica je putem medijskih objava doznala za slučaj spolnog uznemiravanja koji se, prema dostupnim informacijama, dogodio 23. kolovoza 2019. na utakmici Druge hrvatske nogometne lige između klubova NK Sesvete i NK Solin. Brojni mediji prenijeli su da je na toj utakmici četvrta sutkinja Ivana Martinčić neposredno nakon završetka susreta bila žrtva spolnog uznemiravanja od strane igrača NK Solin Vlatka Šimuneca, koji joj je rekao „dođi da te jebemo“. U pojedinim medijskim člancima objavljena je i preslika službenog zapisnika s utakmice glavnog suca Vedrana Jelenčića, iz koje je vidljivo da je sutkinja Ivana Martinčić prijavila događaj.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, odazvala se pozivu da video pozivom podrži projekt portala Zadovoljna.hr pod nazivom Zadovoljna akademija. Projekt je posvećen cjeloživotnom učenju žena širom Hrvatske, bez obzira na dob i prethodno obrazovanje čime se želi pomoći ženama da ostvare svoj potencijal, promijene sadašnje radno mjesto, usavrše svoje dosadašnje vještine i znanje. U prvoj godini na poziv se prijavilo čak 1200 žena. Partneri na projektu su Otvoreno učilište Algebra, Učilište Studium, Učilište Lovran, Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, Škola stranih jezika Vodnikova, Talijanska škola mode i dizajna Callegari te Gastronomadi. Zadovoljna akademija ušla je u finale i dvije međunarodne nagrade „Digiday Media Awards“ i „The Drum Marketing Awards“.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dala je intervju za Radio Dubrovnik vezano za problematiku diskriminacije po više osnova koju u Izvješću za 2018. obrađuje u poglavlju Rizici višestruke diskriminacije. Pravobraniteljica se osvrnula na položaj žena u ruralnim područjima, žena s invaliditetom, žena pripadnica nacionalnih manjina, žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, žrtava trgovanja ljudima te pitanja vezana uz prostituciju.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Jutarnji list slučaj diskriminacije temeljem spolne orijentacije od strane KUD Vesela Šokadija Gundinci. Pritužitelj se obratio Pravobraniteljici navodeći da je njemu i njegovom istospolnom partneru onemogućeno sudjelovanje na probama pjevačke skupine umjetničkog društva. O poduzetim koracima u slučaju, Pravobraniteljica je obavijestila javnost http://www.prs.hr/index.php/odluke-prs/prema-osnovi-diskriminacije/seksualna-orijentacija/2638-postupanje-po-prituzbi-na-diskriminaciju-temeljem-spolne-orijentacije. Pravobraniteljica je od Ministarstva uprave zatražila provođenje nadzora nad radom udruge „KUD Vesela Šokadija Gundinci“, a zbog nepostupanja u skladu sa upozorenjem i preporukom koje sam im je prethodno uputila.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova sastala se s predstavnicama Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, Lucy Leban i Vlatkom Đukić, vezano za Izvješće State Departmenta o ljudskim pravima za 2019. Razgovaralo se primarno o područjima o kojima je State Department izvještavao u svojim izvješćima do sada (seksualnom uznemiravanju, položaju žena na tržištu rada, nasilju prema ženama) te o podacima i saznanjima Pravobraniteljice u ovim područjima u usporedbi s prethodnim godinama. Ispred institucije Pravobraniteljice s gošćama su razgovarale pravna savjetnica Martina Krnić i savjetnica za medije Nevenka Sudar koje su naglasile pojedine trendove u područjima od interesa te skrenule pozornost na dva aktualna EU projekta kojih je Pravobraniteljica nositeljica: „Jednaka prava – jednake plaće – jednake mirovine“ i „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“.
EU projekti