Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za Večernji list pritužbe na seksualno uznemiravanje i uznemiravanje temeljem spola na radnom mjestu. Na temelju iskustva rada na pritužbama, istaknula je da žrtve seksualnog uznemiravanja svoju odluku o tome hoće li ga prijaviti donose temeljem svog povjerenja u mehanizme zaštite i upoznatosti s njima. Na primjer, ukoliko je osoba zadužena za postupke zaštite dostojanstva zaposlenih stručna i uživa ugled među zaposlenicima, to će žrtva biti spremnija zatražiti zaštitu u okviru svog radnog mjesta sukladno čl. 134. Zakona o radu. Dio osoba koje se nisu pritužile povjereniku za zaštitu dostojanstva u okviru svog radnog mjesta ipak se odlučuje pokrenuti antidiskriminacijski postupak koji provodi Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. U takvim slučajevima kroz ispitni postupak se donosi odluka o opravdanosti pritužbe temeljem prikupljenih dokaza.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za Jutarnji list problematiku seksualnog uznemiravanja, odnosno uznemiravanja temeljem spola. Istaknula je da odluka da se zbog takvog uznemiravanja podnese pritužba ovisi o tome kako osoba procjenjuje učinkovitost zaštite koja će joj biti pružena nakon što prijavi ovaj oblik diskriminacije. Glavni razlog zbog kojeg se neka osoba ne odlučuje na prijavljivanje seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja temeljem spola je procjena da joj neće biti pružena učinkovita pravna zaštita. Tu posebno treba naglasiti bojazan od osvete poslodavca ako osjeti da žrtva nema odgovarajuću zaštitu predviđenih mehanizama te bojazan mogućeg nerazumijevanja od strane najbližih osoba. Ako se žrtva odluči na sudsku tužbu radi seksualnog uznemiravanja, bilo u kaznenom ili građanskom sudskom postupku, upravo razumijevanje najbližih osoba postaje posebno bitno.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sudjelovala je danas u emisiji „Civilno društvo“ Prvog programa Hrvatskog radija u kojoj je predstavila EU-projekt „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“. Osim ciljeva, vrijednosti projekta i projektnih partnera, pravobraniteljica je detaljnije predstavila rezultate istraživanja provedenog u okviru projekta na uzorku od 600 zaposlenih žena diljem RH koje su najmanje godinu dana u vezi.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za Nacional rodno osjetljiv jezik. Pravobraniteljica je navela niz praktičnih primjera na koje nailazimo u svakodnevnoj komunikaciji koji reflektiraju društvenu neravnopravnost žena i muškaraca. Na primjer, umjesto poduzetnica, govori se o ženama poduzetnicima, umjesto liderica o ženama liderima ili se samim izborom riječi sugerira da se žena našla na mjestu koje pripada muškarcu: „Prva žena na mjestu predsjednika Harvarda“. I žene same sebe oslovljavaju u muškom rodu, na primjer, kada o sebi govore kao o liječnicima ili profesorima.
Danas je u Zagrebu u prostorima XIII. gimnazije održano predstavljanje projekta „Career ROCKET (Respect, Opportunities, Choice, Knowledge, Equality and Training)“, čiji cilj je povećati raznolikosti izbora karijera za žene i muškarce (djevojke i mladiće) tijekom obveznog obrazovanja. Nositelj projekta za Hrvatsku je udruga GTF - Inicijativa za održivi rast, a osim u Hrvatskoj, provodi se u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj. Pojedinačni zadaci su: analiza školskog kurikula i razvoj priručnika za integriranje rodnih pitanja kao i trening-alata za nastavnike, učitelje i učenike, edukacija za nastavnike, učitelje i učenike, „Career ROCKET“ festivali u školama, te promocija kulture ravnopravnosti u školama.
Opširnije...
U sklopu EU-projekta „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je, nakon istoimenih konferencija u Zadru i Zagrebu, danas u Osijeku, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom i Gradom Osijekom, organizirala 3. po redu konferenciju „Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog“. Konferenciju je otvorila pravobraniteljica Višnja Ljubičić, a podržali su je i sudionike/ce pozdravili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i zamjenica gradonačelnika Osijeka Žana Gamoš. Raspravljalo se o problemima s kojima se žene susreću na tržištu rada te o preduvjetima za pomirenje profesionalnog i obiteljskog života. Konferencija je obuhvatila okrugli stol, seminar i praktičnu radionicu.
Prije početka konferencije „Život u dvije smjene“, koju je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova danas organizirala u Osijeku u suradnji s Osječko-baranjskom županijom i Gradom Osijekom, pravobraniteljica Višnja Ljubičić sastala se s dogradonačelnicom Osijeka, Žanom Gamoš, s kojom je razgovarala o postignućima Grada Osijeka vezano za mjere koje poduzima kada je riječ o usklađivanju poslovnih i obiteljskih obaveza svojih građana i građanki.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za Jutarnji list položaj žena u policiji. Napomenula je da u RH u policiji ima oko 18% žena, a da je postotak policijskih službenica u razvijenijim demokracijama negdje oko 25%, s tim da što se ide više na hijerarhijskoj ljestvici to ih je manje. Policija je uvijek bila, i ne samo kod nas, dominantno muška (kao što su to i vojska, službe spašavanja, vatrogastvo, zaštitarstvo, zrakoplovstvo i pomorstvo), međutim, svjedoci smo da žene ulaze u sva nekada "muška" zanimanja te da se posljedično mijenja i percepcija, a zakonodavstvo i propisi se prilagođavaju novonastaloj situaciji.
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić je, nastavno na upit Novog lista, dala izjavu na temu Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatije pod nazivom Istanbulska konvencija). Pravobraniteljica je istaknula najvažnije pravne implikacije koje se Istanbulskom konvencijom uvode u pravni poredak Republike Hrvatske. Konvencija propisuje pravni okvir za zaštitu žrtava rodno uvjetovanog nasilja, a njenom ratifikacijom Hrvatska se obvezuje osigurati zakonski okvir koji će, među ostalim, učinkovito sankcionirati svako nasilje između (bivših ili sadašnjih) partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom.
U uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova održan je prvi sastanak Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – Femicide Watch.
U svojstvu članova promatračkog tijela, sastanku je prisustvovala viša upravna savjetnica Ministarstva pravosuđa Renata Kordić, policijska službenica za prevenciju Ureda glavnog ravnatelja policije Maria Goatti, predstavnica Visokog prekršajnog suda, sutkinja Branka Žigante Živković, predstavnica udruge civilnog društva Ženska soba – centar za seksualna prava Maja Mamula i tajnik tijela, pravni savjetnik pravobraniteljice, Nebojša Paunović.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izlagala je na 16. sjednici Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora koji je organizirao tematsku sjednicu na temu "Suzbijanje nasilja nad LGBT osobama u Republici Hrvatskoj" na koju su bili pozvani svi zastupnici i zastupnice, predstavnici/e nadležnih državnih institucija te organizacija civilnog društva. Pravobraniteljica je govorila o zaštiti prava spolnih i rodnih manjina (LGBTI osoba). Ukazala je na to da je spolna orijentacija jedna od osnova po kojoj je zabranjena diskriminacija Zakonom o ravnopravnosti spolova.
Danas je u Zagrebu održan prvi sastanak Nacionalnog odbora za praćenje projekta DESIrE („Demand for Sexual Exploitation in Europe“) u koje je uključena institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Projekt zajednički provode Sveučilište Vrije (Bruxelles), Sveučilište Tilburg, Sveučilište Varšava, Sveučilište Uppsala i Udruga LET iz Zagreba, a financiran je sredstvima Europske komisije. Provedba traje do 31. prosinca 2018. godine.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić primila je direktoricu GTF- Inicijative za održivi rast, Mary Ann Rukavina Cipetić koja joj je predstavila novi regionalni projekt pod nazivom Career Rocket: Respect, Opportunities, Choice, Knowledge, Equality and Training. Projekt nosi pet nevladinih organizacija iz Bugarske, Hrvatske, Grčke i Rumunjske, a projektnim aktivnostima nastojat će se pomoći djevojčicama i dječacima da se ne ograničavaju rodnim stereotipima u izboru zanimanja, poboljšati kapacitet nastavnika/ca da integriraju rodna pitanja u cjelokupni školski kurikul te poboljšati kapacitet škola za pružanje profesionalne orijentacije bez rodnih stereotipa. Razgovaralo se o mogućnostima suradnje u edukacijskim aktivnostima vezanima uz ravnopravnost spolova.
Pučka pravobraniteljica organizirala je stručni skup „Javnim politikama protiv energetskog siromaštva“ povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava 17. listopada. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je da energetsko siromaštvo obuhvaća osobe koje nemaju pristup modernim oblicima energije, poput električne energije ili plina, ali i one koje si ne mogu priuštiti nužnu količinu energije potrebne za osiguranje prihvatljivih uvjeta stanovanja; energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih životnih potreba. Predstavnici/e nadležnih tijela govorili su o javnim politikama, programima i aktivnostima kojima se bave povodom suzbijanja energetskog siromaštva u cilju zaštite najranjivijih građana/ki.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sudjeluje u Sarajevu na Regionalnoj konferenciji o stanju prava LGBTI osoba PODRŠKA, ZAŠTITA, VIDLJIVOST u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra i Agencije za ravnopravnost spolova BiH. Pravobraniteljica je izlagala u sklopu panela pod nazivom "Afirmativne mjere za suzbijanje diskriminacije i nasilja nad LGBTI osobama" u kojem su sudjelovale i Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH i Jelena Čolaković iz Juventasa, Crna Gora. Pravobraniteljica je predstavila iskustva institucije Pravobraniteljice u radu po pritužbama građana i građanki (3,3% svih pritužbi odnosi se na diskriminaciju temeljem spolne orijentacije i 2,7% temeljem rodnog identiteta i izražavanja). Naglasila je i dobru suradnju s udrugama koje rade na promociji i zaštiti od diskriminacije spolnih manjina te navela razloge zbog kojih postoji nepovjerenje LGBTI osoba prema obraćanju institucijama u traženju zaštite.
EU projekti