Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dala je intervju za emisiju Informer Nove TV vezano za ekonomsko nasilje. Pravobraniteljica je objasnila da se radi o jednom od najmanje prepoznatih oblika nasilja u praksi koji je kao takav po prvi puta bio uvršten u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji 2009., a definiran je i u važećem Zakonu donesenom 2017. Nažalost, ekonomsko nasilje se u praksi ne prepoznaje od strane nadležnih institucija, posebice centara za socijalnu skrb i policije pa se često tretira kao „neriješeni imovinskopravni odnosi“.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, načelno je komentirala za Jutarnji list status umješačice u sudskim postupcima, a vezano za slučaj A.B. iračke državljanke tražiteljice azila u kojem je Ustavni sud donio odluku da se vraća na ponovni postupak sa stavom da su MUP, Upravni sud i Visoki upravni sud povrijedili A.B. ljudska prava zajamčena Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava- odbivši joj prethodno azil na temelju razloga pretrpljenog teškog nasilja i zlostavljanja od muških članova svoje obitelji u domovini. Pravobraniteljica se umiješala u slučaj (2018) koji nije komentirala jer je sudski postupak u tijeku, ali je načelno izjavila kako smatra da nadležna tijela koja odlučuju o zahtjevima za azilom, uključujući i sudove, nisu u dovoljnoj mjeri senzibilizirana za rodno uvjetovano nasilje prema ženama kada se ono pojavljuje kao razlog za traženje azila. Ujedno napominje da je njezino mišljenje kao umješačice u navedenom sudskom postupku istovjetno stajalištu iznesenom u odluci Ustavnog suda.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova s posebnom pozornošću prati kršenje prava spolnih i rodnih manjina. U svakom slučaju fizičkog nasilja Pravobraniteljica pokreće postupak sukladno svojim nadležnostima i traži od policije izvješće o poduzetim mjerama u pronalaženju i sankcioniranju počinitelja nasilja. Vezano za jučerašnji slučaj u kojem su u zadarskom klubu fizički napadnuta i pretučena dva američka vojnika istospolne orijentacije od strane više muških osoba, Pravobraniteljica također provodi ispitni postupak u okviru kojeg je uputila zahtjev Ravnateljstvu policije kako bi utvrdila je li bilo propusta.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, gostovala je u Osijeku u emisiji „Teme dana“ Televizije Slavonije i Baranje. U emisiji je predstavila EU projekt kojeg je nositeljica „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ kojeg financira Europska komisija iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu REC (Rights, Equality and Citizenship) Europske unije. Pravobraniteljica se osvrnula na ciljeve i aktivnosti projekta te na problematiku nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. Detaljnije je izložila način postupanja policije prilikom prvog izlaska na teren po prijavi obiteljskog nasilja. Posebno je napomenula rezultate analize sudskih presuda na temelju koje se odvijaju edukacijske radionice za suce i sutkinje, državne odvjetnike/ce i policijske službenike/ce u tri hrvatska grada Zagrebu, Osijeku i Splitu.
Opširnije...Vezano za aktualni slučaj silovanja kraj Zadra, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, naglasila je za Novi list važnost prevencije nasilja, zaštite žrtve i neophodnost strožih kazni za počinitelje. Napomenula je da dok traje sudski postupak ne može komentirati rad sudova obzirom na njihovu neovisnost. Međutim, Pravobraniteljica smatra važnim istaknuti i kako je jedno od ključnih pitanja je i problem visine sankcija izrečenih počiniteljima od strane sudova odnosno primjena postojećih propisa. Pravobraniteljica ističe stajalište da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama (tzv. zakonskim maksimumima), čime bi se slala puno jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, odgovorila je na upite medija o slučaju kaznene prijave koju je policija podnijela protiv sedam mladića zbog sumnje da su u proteklih gotovo godinu dana u više navrata grupno silovali maloljetnu djevojku iz njihovog mjesta te odluku suca da se brane sa slobode uz izrečenu mjeru zabrane prilaska žrtvi. Pravobraniteljica je napomenula da dok traje sudski postupak ne može komentirati niti utjecati na rad sudova s obzirom na neovisnost sudova. Iiz navoda iznesenih u medijima proizlazi kako je sudac pustio počinitelje da se brane sa slobode odnosno da im nije odredio istražni zatvor, iako u konkretnom slučaju i žrtva i počinitelji žive u istoj sredini. Obzirom na navedeno, Pravobraniteljica smatra važnim ukazati kako je u situacijama kao što je ova, gdje žrtva i počinitelj žive u istom manjem mjestu, od izuzetne važnosti pružiti žurnu zaštitu žrtvama, a kako bi se izbjegla dodatna viktimizacija. Navedeno svakako uključuje i onemogućavanje bilo kakvog eventualnog daljnjeg kontakta između počinitelja i žrtve, pri čemu treba imati u vidu kako u ovakvim slučajevima postoji opasnost i od odustajanja žrtava od daljnjeg progona te povlačenja prijave.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dala je intervju Glasu Slavonije vezano za nove izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Naglasila je kako nije rijedak slučaj da se u Hrvatskoj teška nasilnička djela procesuiraju prekršajno te da se često ozbiljni slučajevi nasilja odgovarajuće ne prepoznaju. Upravo zbog toga su važne predložene izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu jednu od najvažnijih novina predstavlja izmjena čl. 10. toč.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na način da se nasiljem u obitelji, umjesto tjelesnog nasilja, propisuje ‘primjena fizičke sile zbog koje nije nastupila tjelesna ozljeda‘. U vezi s tim pravobraniteljica ukazuje na to da su navedene izmjene, koje su usmjerene na kazneno sankcioniranje tjelesnog nasilja u obitelji, u duhu Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sudjelovala je u obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u zgradi Općinskog suda u Zagrebu gdje je prije 20 godina, 22. rujna 1999. godine, Mato Oraškić usmrtio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu supruge od koje se razvodio Hajru Prohić i suprugu Gordanu Oraškić, te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Tom prigodom pravobraniteljica je dala i izjavu za medije u kojoj se osvrnula na sudsko izricanje preblagih kazni za počinitelje nasilja.
Opširnije...U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, gostovala je u emisiji Intervju tjedna na Hrvatskoj radioteleviziji. U polusatnoj emisiji osvrnula se na više aspekata vezanih uz nasilje u obitelji i općenito nasilje prema ženama u raznim područjima. Navela je, između ostalog, da se RH kroz zakonodavstvo pokušava normativno odrediti prema nasilju nad ženama te da u tom smjeru idu i sadašnje izmjene Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o kaznenom postupku. Izmjene zakona vezane su i uz provedbu ratificirane Istanbulske konvencije. Pravobraniteljica je također naglasila i odgovornost lokalne zajednice u rješavanju problema nasilja u obitelji na lokalnim razinama pa je s tim u vezi navela podatak da lokalna i regionalna uprava i samouprava za ta pitanja izdvajaju nešto manje od 1% iz svojih budžeta.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Večernji list problematiku seksualnog nasilja prema ženama. Naglasila je kako nadležnost za progon počinitelja kaznenih djela ima isključivo policija i državno odvjetništvo. Seksualno nasilje, uz obiteljsko, ulazi u dominantne oblike rodno uvjetovanog nasilja, odnosno nasilja u kojem je u većini slučajeva počinitelj muškarac, a žrtve žene. U odnosu na podatke o ukupnom broju predmetnih kaznenih djela evidentiranih u 2018., proizlazi kako je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka evidentirano u 69 slučajeva (pri čemu na bliske osobe otpada udio od 39%, a što predstavlja pad u odnosu na 2017., kada je taj udio iznosio 49%) dok je kazneno djelo silovanja bilo evidentirano u 56 slučajeva (pri čemu na bliske osobe otpada udio od 54%, a što je porast u odnosu na 2017., kada je taj udio iznosio 40%). Usporedbe radi, tijekom 2017., kazneno djelo silovanja bilo je evidentirano u 61 slučaju iz čega je u 2018., vidljiv pad (za 8%) broja kaznenih djela silovanja u ukupnoj populaciji (odnosno bez obzira da li se radi o bliskim osobama).
Opširnije...Potaknuta određenim brojem pritužbi i upita koje je zaprimila (kako od strane roditelja tako i od strane pojedinih organizacija civilnog društva) Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je tijekom 2018. i 2019. godine nastavila svoje aktivnosti iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora, a posebice u cilju pribavljanja tumačenja i pojašnjenja pojedinih zakonskih odredbi odnosno u cilju što većeg informiranja roditelja o njihovim pravima. Pravobraniteljica kontinuirano prati područje rodiljnih i roditeljskih potpora te u svojim godišnjim izvješćima o radu daje preporuke Hrvatskom saboru. U svom Izvješću o radu za 2018. godinu Pravobraniteljica je ukazala na činjenicu da očevi ne koriste u dovoljnoj mjeri rodiljne, posebno roditeljske dopuste, kao i na prepreke oko usklađivanja obiteljskog i poslovnog života.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Jutarnji list slučajeve obiteljskog nasilja u kojima je počinitelj policajac, a vezano za slučaj u Osijeku u kojem je policajac verbalno i fizički napao svoju suprugu te joj potom u dvorištu prijetio da će je ubiti držeći u ruci privatni pištolj koji je legalno posjedovao. Navela je kako je u svom dosadašnjem radu postupala po pritužbama na obiteljsko nasilje u kojem je počinitelj bio policijski službenik, pri čemu su u svim slučajevima počinitelji bili muškarci. U srpnju ove godine na snagu su stupile izmjene Zakona o policiji kojima je konačno uvažena preporuka Pravobraniteljice da se policijski službenici koji su počinitelji nasilja u obitelji udalje iz službe. Pravobraniteljica pozdravlja takve izmjene, no ističe i da bi se na istom tragu trebalo mijenjati relevantno zakonodavstvo kako bi se iz službe udaljavali i oni obiteljski nasilnici koji su počinili djelo klasificirano kao prekršajno.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Slobodnu Dalmaciju slučaj uhićenja Damira Škare po prijavi za silovanje. Navela je kako u konkretnom slučaju već provodi ispitni postupak temeljem nadležnosti te kako je policija koja postupa po prijavi za kazneno djelo silovanja, uputila žrtvu da se obrati i instituciji Pravobraniteljice, što je ona i učinila. Što se tiče reagiranja javnosti koja po društvenim mrežama odgovornost prebacuje na žrtvu i nastoji je na razne načine diskreditirati, treba istaknuti kako je to, nažalost, ukorijenjen obrazac razmišljanja koji proizlazi iz snažnog patrijarhalnog stava prema kojem je kazneno djelo silovanja u kojem je muškarac počinitelj moralo biti na neki način isprovocirano od strane žene žrtve.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Index.hr slučaj u kojem je zaposlenica AK Siget prijavila za silovanje Damira Škaru, predsjednika kluba. Navela je kako u konkretnom slučaju već provodi ispitni postupak temeljem nadležnosti i u sinergiji s policijom koja je i samu žrtvu uputila da se, osim prijave njima za kazneno djelo silovanja, obrati i instituciji Pravobraniteljice, što je ona i učinila. Također je navela da se u 2018. godini od ukupno 458 pritužbi građana i građanki na kojima je institucija Pravobraniteljice radila, 121 pritužba odnosila na neki od oblika spolne diskriminacije u području zapošljavanja i rada (26,4%), od čega se 39 pritužbi (32,3%) odnosilo na diskriminacijske osnove iz čl. 8. Zakona o ravnopravnosti spolova – uznemiravanje i spolno uznemiravanje.
Opširnije...Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za Jutarnji list sudsku praksu u slučajevima obiteljskog nasilja. Istaknula je da ne može komentirati pojedinačne presude, ali da njezin ured uporno ukazuje na blagu sudsku politiku kažnjavanja nasilja u obitelji. Već niz godina sudovi izriču bezuvjetne zatvorske kazne u postotku manjem od 10% ukupnog broja počinitelja nasilja u obitelji. Svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim osudama. Politika nulte tolerancije na nasilje prema ženama i u obitelji znači da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama, takozvanim zakonskim maksimumima i bezuvjetnim zatvorskim kaznama, čime bi se slala jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji. Pravobraniteljica je upozorila i na neujednačenost sudske prakse. Nije rijedak slučaj da se teška nasilnička djela procesuiraju prekršajno dok se lakša nasilnička djela procesuiraju kazneno bez uzimanja u obzir konteksta i eventualne povijesti nasilničkog ponašanja.
Opširnije...EU projekti