Pravobraniteljici se obratila V. Š. iz Z. navodeći kako je na svom radnom mjestu izložena uznemiravanju temeljem spola, a od strane svojih nadređenih. Navodi kako je zaposlena u MUP-u od 1993. na radnom mjestu referentice – voditeljice prekršajnog postupka te kako od 2006. trpi omalovažavanje i podcjenjivanje svojega rada od strane nadređenih osoba. Uslijed opisane situacije, pritužiteljica navodi kako se nedavno javila na natječaj u Policijsku postaju I. G., ali da njezini nadređeni zamolbu za premještaj nisu htjeli niti urudžbirati jer su sami procijenili kako ona ne zadovoljava uvjete toga natječaja.
Opširnije...Pravobraniteljici se obratila M.M. iz S. koja smatra da je prilikom provođenja izbora za ravnatelja/ice G.g. škole u S. diskriminirana po spolu. Navodi kako su se na oglas za slobodno mjesto ravnatelja/ice objavljen u dnevnim novinama javili ona, prof. F.R., prof. Ć. i gđa. B. te da joj je od strane voditeljice škole gđe. R.K., rečeno kako za ravnatelja škole treba izabrati muškarca i to inženjera. Smatra da je za vrijeme trajanja natječaja na nju bio vršen pritisak, te isto tako i na ostale zaposlenike, osobito na one koji su zaposleni na određeno vrijeme, sve kako bi podržali kandidata za ravnatelja prof. F.R. Nadalje se pritužuje i na to da joj predsjednik školskog odbora prof. S. V. na sjednici istog nije dao da se prituži na diskriminaciju. Zbog načina provođenja natječaja pritužiteljica je o svemu izvijestila prosvjetnu inspekciju, koja je obavila nadzor, a za ravnatelja je imenovan prof. F.R. Pritužiteljica navodi kako smatra da je njezin program koji je izložila u okviru natječajne procedure kvalitetniji od ostalih, da nije imenovana ravnateljicom zato što je žena i da je prof.F.R. zbog svega sada na nju vrši pritisak i diskriminira je kao ženu.
Opširnije...Pravobraniteljici se obratila M.O. iz L.L. navodeći kako smatra da je došlo do namještanja radnog mjesta šefa područnog centra HŽ C. u G., osobi imenom D.V. Pritužiteljica je također bila zainteresirana za rad na navedenom radnom mjestu. Znatno je starija od zaposlene D.V. a kod HŽ C. je zaposlena 24 godine. Smatra da nije dobila predmetni posao jer ima 53 godine, te da se radi o dobnoj diskriminaciji nje kao žene, budući da joj je rečeno „neka rade mlađi, da je ona svoju djecu već iškolovala“. Vezano za to, dana 08.04.2010. napisala je pritužbu HŽ C. radi kršenja etičkog kodeksa i izražavanja sumnje u koruptivne radnje, temeljem koje prijave je isti pribavio određena očitovanja.
Opširnije...Pravobraniteljica je zaprimila anonimnu pritužbu na rad S.N.G. u tvrtki I.d.d. zbog načina određivanja visine otpremnina u slučaju poslovno uvjetovanih otkaza. Za radnice (žene) koje imaju uvjete za starosnu mirovinu prema punim godinama, koliko im na dan 30.11.2010. (na dan uručenja otkaza) nedostaje do navršenih 65 g. života (4, 3, 2 i 1 g.), visina otpremnine određena je u iznosu od 16 bruto plaća, ali ne više od 200.000,00 kuna, dok je za radnike (muškarce) koje imaju uvjete za starosnu mirovinu prema punim godinama, koliko im na dan 30.11.2010. (na dan uručenja otkaza) nedostaje do navršenih 65 g. života (4, 3, 2 i 1 g.), visina otpremnine utvrđena je u iznosu od 24 bruto plaće, ali ne više od 250.000,00 kuna. Iz navedenog slijedi osnovana sumnja da su radnice (žene) izravno diskriminirane prilikom određivanja visine otpremnina u odnosu na radnike (muškarce).
Opširnije...Pritužiteljica I.R. pritužila se pravobraniteljici za ravnopravnost spolova smatrajući kako je u dijelu postupka izbora u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje pravo u kojem je PFSZ (prituženik) bio ovlašten izraditi izvješće s mišljenjem i prijedlogom stručnog povjerenstva imenovanog od strane PFSZ, bila izložena diskriminaciji na temelju spola od strane prituženika. Kao institucija ovlaštena za davanje mišljenja o pogodnosti izbora kandidata i kandidatkinja za znanstvena zvanja u znanstvenom polju pravo, Vijeće PFSZ imenovalo je stručno povjerenstvo zaduženo za izradu mišljenja o stručnosti i odgovarajućeg prijedloga Nacionalnom vijeću za znanost glede izbora pritužiteljice u znanstveno zvanje u znanstvenom polju pravo. Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja u postupku izbora u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje pravo (Povjerenstvo), donijelo je zaključak da pritužiteljica ispunjava sve formalne propisane uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, ali ne za znanstveno polje pravo, već u znanstveno polje rodni studiji. Povjerenstvo je predložilo Nacionalnom vijeću za znanost da kao nadležno tijelo izabere pritužiteljicu u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom polju rodnih studija. Vijeće PFSZ prihvatilo je mišljenje i prijedlog Povjerenstva. Temeljem čl.35. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO) PFSZ, u ulozi ovlaštene znanstvene organizacije iz te odredbe, proslijedio je mišljenje i prijedlog Povjerenstva Nacionalnom vijeću za znanost, odnosno matičnom odboru kojeg je imenovalo Nacionalno vijeće. Prema čl.35.st.5. ZZDVO-a matični odbor potvrđuje ili ne potvrđuje mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije većinom glasova svih članova odbora u istom ili višem zvanju većinom. U slučaju da ne potvrdi mišljenje i prijedlog ovlaštene znanstvene organizacije matični odbor može sam provesti postupak ili zatražiti od iste organizacije ponavljanje postupka, odnosno zatražiti od druge organizacije pokretanje novog postupka. U konkretnom predmetu Nacionalno vijeće nije postupilo po poslanom mišljenju i prijedlogu Povjerenstva u roku propisanom ZZDVO-om. Kada je počelo s propisanim postupkom Nacionalno vijeće je prihvatilo mišljenje i prijedlog Povjerenstva te predmet proslijedilo matičnom odboru za interdisciplinarne znanosti. Matični odbor za interdisciplinarne znanosti odlučio je kako nije nadležan postupati u konkretnom predmetu jer je natječaj izvorno bio raspisan za izbor u polju pravo i sukladno tome uputilo pritužiteljicu da podnese novi zahtjev za izborom. Pritužiteljica se prvenstveno pritužila na postupanje, odnosno odluku PFSZ-a kojom joj nije priznata pripadnost znanstvenom polju pravo. Smatra da bez obzira na činjenicu što formalnu odluku donosi odgovarajući matični odbor, odnosno Nacionalno vijeće za znanost, mišljenje i prijedlog PFSZ je od ključne važnosti za krajnji ishod, kao što i pokazuje njen primjer. Stoga pritužiteljica smatra kako je odlukom PFSZ neizravno diskriminirana temeljem pripadnosti određenom spolu. Neizravna diskriminacija suprotna je jamstvu iz čl.7.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova. Pritužiteljica također smatra kako je sporna odluka suprotna čl.14. Zakona o ravnopravnosti spolova jer Pravni fakultet nije smatrao rodnu tematiku, odnosno ravnopravnost spolova, čime se pritužiteljica po svom mišljenju bavi, integralnim dijelom prava.
Opširnije...Pravobraniteljici se obratio M.Š. iz E. navodeći kako se dana 27.01.2011. javio na oglas za posao na Internet portalu www.moj-posao.net raspisan za radno mjesto blagajnika/ice kod tvrtke F. te da je slijedećeg dana zaprimio elektronsku poruku kojom je obaviješten kako F. za to radno mjesto traži žensku osobu-blagajnicu. Pritužitelj dalje navodi kako je od tada još par puta telefonski kontaktirao F. i da mu je svaki put izričito odgovoreno kako ne ulazi u konkurenciju jer nije žensko.
Opširnije...Pravobraniteljici se obratila V.R. iz V.G. i navela kako je zaposlena kod A.M. d.o.o na mjestu glavne urednice izdanja G. te da je kao ženu diskriminira direktor izdanja M.T. za tzv. „muški lifestyle segment“ u koji spadaju G. i N.G. Navodi kako je glavni urednik N.G. H.P. za rad jednake vrijednosti više plaćen premda su G. i N.G. ekvivalentni kao znanstveno – popularni časopisi, da su ona i H.P. jednake stručne spreme, jednake odgovornosti u izdavanju časopisa, te da se u radu služe jednakim vještinama, ali da pritužiteljica ima manji broj zaposlenika u svojoj redakciji te manji proračun za vanjske suradnike, zbog čega nužno ima više posla, ali i veću odgovornost u odnosu na odgovornost glavnog urednika N.G. Dalje navodi da je H.P., dok redakcije G. i N.G. nisu fizički ujedinjene, imao svoj ured jer je „gospodin u godinama“, dok ga pritužiteljica nije imala. Smatra da je diskriminirana zbog toga što djeluje „kao balavica“, jer je niska i mršava, i djeluje dosta mlađe nego što izgleda, ne nosi kostime, te radi svoj posao bez ikakvih prigovora i protivljenja svom nadređenom. Smatra da je krajnji cilj poslodavca da joj da otkaz ili da ju prisili da otkaz da svojevoljno. Iz tih je razloga poslodavcu podnijela pritužbu radi zaštite dostojanstva, koja je odbijena kao neosnovana, te smatra da taj postupak nije valjano proveden i da se zbog cijele situacije nalazi u lošem zdravstvenom stanju.
Opširnije...Pravobraniteljici se pritužbom na zapisnik obratila H. R. M. iz Z. navodeći kako je od 1996. zaposlena na HRT-u temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme i to na radnom mjestu novinarke-izvjestiteljice-urednice. Usprkos tome, već dulje vrijeme stvarno obavlja poslove urednice u redakciji za koje radno mjesto je predviđena veća plaća od plaće koju ona prima. Navodi kako se više puta bezuspješno obraćala svojim nadređenima radi rješavanja postojeće situacije, odnosno njezinog napredovanja, ali da nikada nije dobila povratnu informaciju o razlozima neuvažavanja njezinog zahtjeva za promjenom koeficijenta, iako za to zadovoljava sve formalne kriterije. Stoga smatra kako je opisanom praksom svog poslodavca, odnosno njegovom netransparentnošću, stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe muškoga spola. Prema njezinom saznanju, ne postoje osobe muškog spola koje bi se nalazile u sličnoj situaciji jer muškarci uglavnom rade u redakcijama u kojima se takve stvari ne događaju.
Opširnije...Pravobraniteljici su Pravobraniteljica za djecu i Pučki pravobranitelj dostavili dopis Udruge dijete-razvod iz Zagreba na nadležno postupanje, u kojem se ukazuje na uočeni problem koji imaju roditelji koji ne žive zajedno kod izdavanja putovnice za maloljetne osobe.
Opširnije...Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo proslijedila je Pravobraniteljici pritužbu M.V. iz V., na CZSS V. i CZSS R. zbog diskriminacije po spolu temeljene na predrasudama i stereotipima. U pritužbi se navodi da pritužitelj ima problema u odvijanju susreta i druženja s djecom, određenih pravomoćnim sudskim rješenjem iz 2011., koje majka opstruira, a da djelatnici Centra to podržavaju, odnosno ništa ne poduzimaju.
Opširnije...Pravobraniteljici je Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo proslijedila pritužbu Z.O. iz Zagreba, na CZSS Z. zbog diskriminacije po spolu temeljene na predrasudama i stereotipima, u kojoj navodi da ima problema u odvijanju susreta i druženja s djetetom, koje majka opstruira navodeći da dijete „ne želi na susret“, da su se problemi pojačali nakon donošenja sudske odluke, a da djelatnici Centra to podržavaju, odnosno ništa ne poduzimaju.
Opširnije...Pravobraniteljici se obratila se gospođa I.Š. iz R. vezano za odugovlačenje kaznenog postupka, te navodi da se od strane ODO u R. protiv E.M. iz R. vodi kazneni postupak zbog povrede dužnosti uzdržavanja djeteta već više od 8 godina. Pritužiteljica smatra da se navedeni postupak nepotrebno odugovlači jer je ona ODO u R. pružila sve potrebne informacije o kaznenom djelu.
Opširnije...U regionalnom tjedniku „Podravski list“ objavljen je novinski napis pod nazivom „Oduzimaju mi sina bez pravog razloga“. U tekstu se navodi „da 26-godišnjakinja iz jednog prigradskog naselja se boji da će uskoro ostati bez 7-godišnjeg sina, te da će joj sina oduzeti socijalna skrb jer smatraju da ona nije dobra majka“. U tekstu se također navodi da je majka djeteta izjavila da je bivši suprug bio problematičan i da ne plaća alimentaciju za dijete, te da sa sinom ima zdrav odnos i nije joj jasno zašto ga žele oduzeti. S druge strane, CZSS je, između ostalog, izjavila da je predmetna obitelj već dugo u njihovom tretmanu zbog učestalog nasilja u obitelji.
Opširnije...Pravobraniteljici se pisanom pritužbom obratio A.P. iz Z. smatrajući da je kao otac i muškarac spolno diskriminiran od strane nadležnog CZSS Z., te navodi da je 9 godina onemogućen u kontaktima sa svojim mldb. sinom, kao i onemogućen u pravu na roditeljsku skrb. Pritužitelj navodi pasivnost i nesposobnost navedenog Centra, tromost pravosudnih tijela, manipulacije od strane majke djeteta, te da su sve nadležne institucije od samog početka bile na strani majke djeteta.
Opširnije...Pritužbu na rad CZSS C. podnio je M.S. iz K. zbog diskriminacije u odnosu na suprugu, navodeći da je u tijeku postupak razvoda braka, u kojem je donesena privremena mjera o susretima i druženjima s djetetom, da majka djeteta na sve načine otežava i onemogućava te kontakte i nastoji ga isključiti iz života djeteta, te da u svemu ima podršku djelatnika CZSS C. Navodi na dalje da su djelatnici pristrani, unaprijed na strani majke, da pišu izviješća i mišljenja sudu, a da uopće nisi izišli na teren niti znaju stvarne činjenice. Kao primjer pristranosti navodi na dalje slučaj kada su djelatnici CZSS napisali izviješće o njemu tvrdeći da je izrađeno nakon višekratnih razgovora s njim, koji su se „odvijali“ u vrijeme kada je on plovio izvan RH. Navodi da majka djeteta konstruira protiv njega prijave za nasilje, manipulirajući s djetetom, na način koji bi stručni djelatnici CZSS trebali prepoznati kao manipulaciju, da ne budu pristrani i u svemu na strani majke djeteta, te zbog svega smatra da je kao muškarac, otac djeteta, diskriminiran u odnosu na majku, ženu, koju CZSS štiti u svakom slučaju, a njegova prava krši na sve moguće načine.
Opširnije...EU projekti