sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

zene i mediji logo

SPOL

Opis slučaja 03-02/13-14 - Pritužba na rad policije

Pritužbom na rad PP S., Pravobraniteljici se obratila A. Š. iz S. U pritužbi navodi kako je njezin zet D. K. već dulje vrijeme nasilan prema njezinoj kćeri, ali i prema njoj te njezinom sinu i suprugu te da ih uznemirava. Navodi kako je više puta tražila intervenciju policije zbog prijetnji smrću i psovki koje joj je preko telefona upućivao zet, ali smatra da pol. službenici/ice nisu poduzimali sve adekvatne mjere. Navodi kako se i dalje boji za svoj život i život svoje obitelji, a tim više što je zet već bio kazneno osuđivan te se nedavno nalazio u pritvoru zbog nasilničkog ponašanja prema njezinoj kćerki.

Opširnije...

Opis slučaja 03-04/13-04 - Primjer rodno-nesenzibilnog pristupa prema ženama od strane policije

Pravobraniteljica je saznala od Produkcije Ž.d.o.o za slučaj napada na dvije glumice u P. dana 28.06.2013. Naime, prema tim saznanjima, u večernjim satima 27.06.2013. ekipa filma „O.lj.“ se okupila u objektu V.P. u P., a radi proslave snimanja polovine filma te je toj zabavi prisustvovalo oko tridesetak članova/ica filmske ekipe. Navodi se kako je u jednom trenutku glumica A.L. prišla šanku kako bi naručila piće te da joj je u tom trenutku prišla njoj nepoznata ženska osoba (koja je bila u društvu starijeg muškarca) i da joj je ta ženska osoba zavukla ruku sa stražnje strane u njezine gaćice i dodirnula stražnjicu. Navodi se kako je glumica A.L. na to reagirala na način da je izašla van iz ugostiteljskog objekta te da je u naletu bijesa bacila dvije stolice u more te da se prilikom prilaska obali poskliznula i sama pala u more. Nadalje se navodi kako su joj u tom trenutku prišle kolegice A.C. i A.B.Č. koje su A.L. dočekale na obali i koje su je pokušale umiriti te kako se glumica A.L. smirila. Međutim, navodi se kako je u tom trenutku glumici A.L. prišao muškarac A.Z. koji istu (koja se tada nalazila na podu) uzima za vrat i glavu pritom joj govoreći „kučko“, te da ju je dva puta ošamario. Navodi se kako u tom trenutku prilazi glumica A.C. i staje između njih kako bi ih razdvojila, ali da tada A.Z. udara A.C. šakom u lice te da je ona od siline udarca pala u vodu, nakon čega je ekipa filma odmaknula A.Z. od žrtava, udaljila se iz kafića i pozvala policiju koja je došla na intervenciju. Međutim, policijski/e službenici/ice su nakon provedene intervencije podnijeli optužni prijedlog protiv napadača A.Z. kao prvookrivljenog, ali i protiv glumice A.L. kao drugookrivljene, a čime je žrtva ustvari izjednačena sa nasilnikom (muškarcem) s obzirom da je on fizički nasrnuo na nju, odnosno napao ju. Istodobno, A.Z. uopće nije bio procesuiran i zbog napada na glumicu A.C.

Opširnije...

Opis slučaja 02-02/13-32 - Tumačenje Zakona o ravnopravnosti spolova u odnosu na jednospolno obrazovanje (odvojeni M i Ž razredi)

Pravobraniteljica je tijekom 2013. od jedne privatne odgojno-obrazovne ustanove zaprimila zahtjev za tumačenje Zakona o ravnopravnosti spolova u odnosu na jednospolno obrazovanje čije postulate ta ustanova koristi u svom pedagoškom radu. Pravobraniteljica se zahvalila na upoznavanju s ovom inicijativom te ponudila svoje tumačenje.

U skladu sa samom definicijom ravnopravnosti spolova sukladno čl.5. Zakona o ravnopravnosti spolova koji ravnopravnost spolova između ostaloga definira i kao jednaku prisutnost žena i muškaraca u svim područjima javnog i privatnog života usklađen je i čl.14.st.4. Zakona koji propisuje da će se na svim razinama odgoja i obrazovanja primjereno brinuti o ujednačenoj zastupljenosti po spolu u učeničkoj i studentskoj populaciji. Navedene definicije proizlaze upravo iz elementarnog polazišta da se ravnopravnost spolova postiže poticanjem spolnog pluralizma, a ne putem spolne segregacije.

Koncept jednospolnog odgoja i obrazovanja nužno je sagledati i iz društvenog konteksta na koji se on odnosi. Zadatak sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske je pripremiti djecu i mlade za život u pluralističkom društvu neovisno o biološkim ili društveno uvjetovanim razlikama. Shodno tome, bilo kakav oblik segregacije, pa tako ni spolna segregacija, nije primjerena u hrvatskom društvenom kontekstu, isto kao što ne bi bila primjerena niti selekcija djece prema primjerice kulturnim, rasnim, socijalnim, nacionalnim i drugim razlikama. U tom smislu Pravobraniteljica je ukazala na čl.4.st.1.al.3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 126/12 i 94/13), na odgojno-obrazovne ciljeve u Nacionalnom okvirnom kurikulumu.

Neosporno je da spolove karakteriziraju određene biološke razlike, međutim sa ciljem eliminiranja svih oblika društveno, odnosno rodno uvjetovanih stereotipa, u smislu čl.5. i čl.14.st.4. Zakona, nužno je poticati dječake i djevojčice (mladiće i djevojke, žene i muškarce) na međusobnu kooperaciju i suradnju u svim područjima javnog i privatnog života, uključujući i odgojno-obrazovni sustav, kako bi ih se kroz međusobnu interakciju od najranije dobi učilo na međusobno razumijevanje, uvažavanje i toleranciju različitosti.

Jedna od glavnih premisa koja se provlači kroz materijale o jednospolnom obrazovanju (dostavljene od strane predmetne odgojno-obrazovne ustanove) polazi od pretpostavke da zbog dominacije dječaka, djevojčice ostaju „zasjenjene“ i ne dolaze do odgovarajućeg samoostvarenja u obrazovnom smislu. Ukoliko je ta pretpostavka točna, rješenje takvog problema u smislu tumačenja načela ravnopravnosti spolova bio bi rad na poticanju djevojčica da se u spolno mješovitom okruženju izbore za jednak status, a to nikako ne bi bile u poziciji ostvariti u slučaju spolne segregacije. Nadalje, poticanje intrinzične motivacije za školskim uspjehom je pedagoški imperativ neovisno o spolu, a problema s „pounutravanjem“ motivacije ne pouzdajući se samo u ekstrinzičnu motivaciju (vanjske poticaje) imaju djeca oba spola, a ne samo dječaci kako se u materijalima implicira. I ono što je također važno istaknuti je jednako važan značaj uloga žena i muškaraca u odgoju i obrazovanju djece i mladih, gdje je poželjno da dječaci i djevojčice imaju spolno zastupljene modele ponašanja i jednog i drugog spola u cilju eliminacije razvijanja spolnih stereotipa od najranije dobi (pri čemu je poželjno da ta zastupljenost bude što ravnopravnija zbog raznolikosti rodnih identiteta učiteljica i učitelja kako bi se također izbjeglo i formiranje rodnih stereotipa). Stoga bi primjerice spolna podjela na učiteljice koje predaju samo učenicama, i učitelje koji predaju samo učenicima, također predstavljalo negativan utjecaj u pogledu skladnog razvoja djevojčica i dječaka i njihovog odgoja za ravnopravnost spolova.

Nadalje, u dostavljenim materijalima također se na više mjesta ističe važnost uloge roditeljskog doma kao mjesta socijalizacije i navikavanja djece na spolno mješovitu interakciju u okviru obitelji. Međutim, potrebno je naglasiti da su dječji vrtići i škole također mjesta na kojima se odvija proces socijalizacije, i to ne samo u okviru nastavnog procesa, nego i izvan njega. Škola je mjesto intenzivne vršnjačke interakcije i okružje u kojemu učenice i učenici putem nje uče jedni od drugih. To posebno valja naglasiti iz razloga što u razdoblju adolescencije u osnovnoj i srednjoj školi primat u procesu socijalizacije djece i mladih od roditeljskog doma preuzimaju vršnjačke skupine, a škola je upravo mjesto intenzivnog procesa socijalizacije koji se odvija unutar vršnjačkih skupina. Spolna segregacija u tom smislu zanemaruje vrlo važan aspekt socijalizacije koji uključuje i mješovitu spolnu interakciju. Osim obrazovne funkcije, škola ima i odgojnu funkciju, a u smislu odgoja za ravnopravnost spolova, vrlo važno je ne izostaviti element socijalizacije koji uključuje i međuspolnu interakciju.

Slijedom svega navedenoga, u smislu tumačenja Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica upozorava da spolna segregacija u svim područjima javnog i privatnog života, uključujući i sustav odgoja i obrazovanja, nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova. Stoga je predmetnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi upućena preporuka da sve svoje pedagoške postulate pokuša ostvariti kroz spolno mješovito strukturirani odgoj i obrazovanje.

Opis slučaja 05-01/13-13

Pravobraniteljici je upućena pritužba na reklamu „Top Fun“ kao na „uvredljivu i ponižavajuću za ženski spol“.

Opširnije...

Opis slučaja 05-01/13-17

Pravobraniteljica je primila pritužbu na način komunikacije na jednom forumu iz razloga što se otvoreno ismijava, vrijeđa i verbalno napada žene, a bez adekvatnog  reagiranja administratora/ice. Između ostalog, u pritužbi se navodi da je „na podforumu „Muški kutak“ bila nedavno tema 'Silovanje', koja je kasnije zatvorena, ali tek nakon cijelog niza intervencija i prijava forumašica, jer se na temi otvoreno podržavalo silovanje i ismijavalo silovane žene“. Također, „muški likovi koji su pisali uopće nisu bili kažnjeni, nego neke žene forumašice koje su ih bile prijavile“. Pritužba navodi da se na forumu, koji je javni medij, „seksistički i mizogino napadaju žene“.

Opširnije...

Opis slučaja 01-03/13-03

Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova obratio se pritužbom anonimni pritužitelj. U pritužbi navodi da je dana 18.12.2012. objavljen natječaj Srednjoškolskog đačkog doma O. na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za radno mjesto noćnog pazitelja/paziteljice. Pritužitelj navodi da je ispunio sve uvjete natječaja te je uz svu potrebnu dokumentaciju priložio i potvrdu da je hrvatski branitelj kako bi ostvario prednost pri zapošljavanju. Navodi da je dana 28.12.2012. održana sjednica „Domskog odbora“ na kojoj je za to radno mjesto ravnateljica Doma predložila osobu ženskog spola - koja ne ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji. Osoba ženskog spola je predložena iz razloga što ravnateljica smatra da navedeni posao ni u kojem slučaju ne smije i ne treba raditi osoba muškog spola. Pritužitelj smatra da je glavni razlog njegova neodabira njegov spol i moguće neugodnosti do kojih bi moglo doći, jer se radi o ženskom domu, te da se takvim tvrdnjama ravnateljice izravno krše odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova.

Opširnije...

Opis slučaja 01-03/13-05

Pravobraniteljici se obratila anonimna pritužiteljica smatrajući da se radi o spolnoj diskriminaciji žena kod razrješenja dužnosti ravnateljice Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Z. U pritužbi se navodi da je imenovana razriješena prije navršenih 65 godina života, da je najprije ranije Upravno vijeće ponovno dalo povjerenje dotadašnjoj ravnateljici, da je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje od Upravnog vijeća zatražio da se ista razriješi, ali kad nije uspio u svom naumu, nalogom Grada Z. promijenjen je sastav Upravnog vijeća, te je  ista razriješena. U pritužbi se također navodi da je vezano za taj slučaj pročelnik jednog od gradskih ureda u tisku izjavio: „Mi smo prošli tjedan raspustili staro Upravno vijeće i imenovali novo, ravnateljica je smijenjena jer su zadovoljeni svi moralni i zakonski uvjeti za to, naš stav je da sad treba u mirovinu“. U pritužbi se navodi da je, za usporedbu, dana 12. 5.2012.  ravnatelj jedne zdravstvene ustanove navršio 65 godina života, te da još uvijek obavlja svoju dužnost ravnatelja. Na kraju se konstatira da u ustanovama u vlasništvu Grada Z., žene moraju u mirovinu i biti razriješene dužnosti i prije navršenih 65 godina života, dok muškarci to ne moraju.   

Opširnije...

Opis slučaja 01-03/13-07: Diskriminacija temeljem materinstva

Pravobraniteljici se pritužila M.V. iz S. smatrajući da je spolno diskriminirana na osnovi materinstva od strane HZZO-a, Područnog ureda u Z. U pritužbi navodi da je kao majka novorođenog djeteta zbog nemara bivšeg poslodavca, a i HZZO-a, Ispostave S. dovedena u veoma tešku situaciju. Naime, pritužiteljici je, koja je radila kod poslodavca obrt „F.“ od strane HZZO-a priznato pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, i to u razdoblju od 20.05.2010.-04.11.2012. U lipnju 2011., pritužiteljicu poziva HZZO, Područna služba u Z. radi davanja izjave o radnom statusu jer je njen poslodavac zatvorio obrt, a nije dostavio odjavu istom Zavodu. Pritužiteljica je, pokušavajući stupiti u kontakt s poslodavcem, naišla na nerazumijevanje i neizvršenje obveze prema njoj kao radnici, a poslodavac, osim što ju nije odjavio, nije joj vratio ni radnu knjižicu i dokumentaciju za odjavu. Nakon niza pokušaja stupanja u kontakt s poslodavcem konačno u svibnju 2012.  pritužiteljica je dobila radnu knjižicu i dokumentaciju za odjavu. Pritužiteljica se javila u HZZO-u, Ispostavi S. gdje je od strane službenice na šalteru doživjela neugodnosti te odgovor da će dobiti rješenje na kućnu adresu i da će morati vratiti veću sumu novca. Dana 06.11.2012., pritužiteljica je zaprimila rješenje HZZO-a, Područnog ureda u Z., kojim se obustavlja s danom 04.02.2011. pravo na roditeljski dopust te se obustavlja isplata novčanih sredstava. Dana 04.01.2013. pritužiteljica je zaprimila obavijest HZZO-a, Područnog ureda u Z., kojom se poziva da izvrši uplatu nepripadajućeg duga u iznosu od 33.010,55 kn.

Opširnije...

Opis slučaja 01-03/13-19: Diskriminacija temeljem trudnoće i materinstva

Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova obratila se M.R. s pritužbom na Državno sudbeno vijeće (DSV) zbog diskriminacije na području rada i zapošljavanja temeljem spola, odnosno trudnoće i materinstva. U pritužbi navodi da radi kao sudska savjetnica na O.S. u R., da se  javila na  natječaj za suca/sutkinju na istom sudu, objavljenom prošle godine, koji nije okončan, a kandidati/tkinje su pozvani na pisani dio provjere znanja za 18.03.2013. U međuvremenu je ostala trudna, te se sada nalazi već u 41. tjednu trudnoće, dakle da joj porod kasni već tjedan dana i da je izvjesno da će ovih dana biti hospitalizirana te time onemogućena da dođe u Zagreb pisati radnju, odnosno pisani dio provjere znanja. Navodi nadalje da je iz tih razloga nazvala tajništvo DSV-a kada joj je rečeno da joj porod neće biti opravdan razlog za odgodu testiranja, ali je uputila i pisanu zamolbu DSV za odgodom, ili omogućavanjem testiranja na neki drugi način.

Opširnije...

Opis slučaja 01-03/13-33

Pravobraniteljica je elektroničkom poštom obaviještena o diskriminaciji kod zapošljavanja. Naime, na web-stranicama eP. (neslužbena online zajednica) objavljeno je dana 13.07.2013. da je Studentski centar u P. na svom oglasnom ormariću stavio oglase nekoliko poslodavaca, kojim se traže studentice ili djelatnice  (prednost studenticama) za rad u ugostiteljskim objektima.

Opširnije...

Opis slučaja 01-02/13-10 - Diskriminacija temeljem materinstva

Pravobraniteljici se obratila I.A. iz Z. zbog nepovoljnog postupanja prema njoj na radnom mjestu na osnovi materinstva. Pritužiteljica navodi da je ostala zatečena dobivši poštom dana 22.04.2013. odluku o poslovno uvjetovanom otkazu njenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog dana 30.11.2011. i to s obzirom na činjenicu da je u istom frizerskom salonu završila program naukovanja te odradila cijeli dotadašnji radni vijek. Pritužiteljica smatra da joj je uručen otkaz jer je mlada majka te joj je kao mladoj majci onemogućeno da se nakon rodiljnog dopusta vrati na svoje radno mjesto. Pritužiteljica također navodi da je i ranije od strane poslodavca bila dovedena u zabludu na način da je potpisala antidatirani raskid ugovora o radu s danom 30.09.2011., za nju nepovoljnijim uvjetima. Navodi da je cijelo vrijeme radila u istom frizerskom salonu, kod iste stvarne vlasnice, a samo da se mijenjao oblik poslovanja, iz obrta u trgovačko društvo.

Opširnije...

Opis slučaja 03-01/11-024 - Roditeljska skrb

Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova podnio je pritužbu g. N.N. na Centar za socijalnu skrb u N. zbog   diskriminacije u odnosu na suprugu. U pritužbi navodi da je u tijeku razvod braka, koji se vodi pred Općinskim sudom, da imaju jedno dijete staro 3 god. i 8 mjeseci, da je 2010. donesena privremena mjera o susretima i druženjima s djetetom, da majka djeteta na sve načine otežava i onemogućava te kontakte i nastoji ga isključiti iz života djeteta, te da u svemu ima podršku djelatnika Centra za socijalnu skrb. Navodi dalje da su djelatnici pristrani, unaprijed na strani majke, da pišu izviješća i mišljenja sudu, a da uopće nisi izišli na teren niti znaju stvarne činjenice. Primjerice navode da majka djeteta živi u kući roditelja, opisuju stan, naglašavaju pomoć i podršku roditelja, a ne znaju ili ne žele znati da majka s djetetom živi u podstanarstvu s novim partnerom, te da je njen otac prijavljivan za obiteljsko nasilje.

Opširnije...

Opis slučaja 03-02/11-57

Pravobraniteljici se obratila N.L.V. iz Z. te navela kako je 31.05.2011. bila žrtva nasilničkog ponašanja svog supruga M.V. koji joj je tom prilikom prijetio da će ju udaviti, gurao ju prema prozoru govoreći da će je baciti s petog kata, vrijeđao je i psovao, uslijed čega da je zadobila i povrede tamo gdje ju je suprug  udario, da ju je stezao za vrat i ruke. Ona se branila od takvog fizičkog i psihičkog napada, jer se bojala za svoj život i smatra ga opasnom osobom. Navela je kako se od supruga razvodi, i on je kritične zgode od nje zatražio da mu da pola stana ili 65.000 €, rekavši joj da ju može zgaziti ako hoće i da će lagati o svemu, pa i o tome da je ona njega napala, ukoliko događaj prijavi policiji. Pritužiteljica se zbog takvog nasilja obratila PP, čiji službenici su se odazvali pozivu i koji su s njom postupili isto kao i s njenim suprugom, odvezli su je u postaju, gdje je prenoćila u zadržavanju, te ujutro kod suca za prekršaje, gdje su i ona i njen suprug proglašeni krivima, a njoj je izrečena novčana kazna i zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana. Nadalje navodi kako je njezin suprug tijekom 2009.-2010. već bio kažnjavan radi nasilničkog ponašanja prema njoj.

Opširnije...

Upozorenje i preporuka vezano za spolnu diskriminaciju u postupku izmjene temeljnog upisa spola u matici rođenih

U privitku se nalazi pdf verzija upozorenja i preporuke koje je pravobraniteljica izdala vezano za spolnu diskriminaciju u postupku izmjene temeljnog upisa spola u matici rođenih.

Opis slučaja 03-01/11-07 - Roditeljska skrb

Pravobraniteljica je zaprimila pisanu pritužbu N.N. vezano uz nezadovoljstvo načinom rada Zavoda za socijalnu skrb. U pritužbi navodi kako je nakon razvoda braka njezino dvoje djece nastavilo živjeti sa njom dok su bivšem suprugu određeni kontakti s djecom koje on nije redovito ostvarivao. Obzirom na narušene odnose s bivšim suprugom, te probleme oko ostvarivanja njegovih kontakata sa djecom, pritužiteljica navodi kako je nadležni Zavod izrekao mjeru nadzora nad roditeljskom skrbi s kojom ona nije bila suglasna. Također iznosi nezadovoljstvo voditeljicom mjere nadzora smatrajući da je ona pristrana u korist bivšeg supruga.

Opširnije...