spol

Posjetite nas na:

SPOL

Opis slučaja 03-02/12-40 - Pritužba na rad CZSS i policije

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se obratila gđa D. C. iz Z. pritužbom na zapisnik, kome su prisustvovali predsjednik Udruge „Snaga u nama“ i kćer pritužiteljice I. C., pritužujući se u osnovi na postupanje nadležne policijske postaje, kao i nadležnog Centra za socijalnu skrb. Pritužiteljica navodi da je od CZSS-a i policije tražila u više navrata pomoć zbog zlostavljanja sina B. C., koji živi u jednom od dva stana na istom ulazu, sa zajedničkim sanitarnim čvorom, ali da su joj u centru rekli da on to sve radi na perfidan, nedokaziv način, te da joj ne mogu pomoći. Navodi da se zlostavljanje odvija na razne načine pa joj tako zabranjuje sve posjete, njene posjetioce legitimira na ulazu i vraća natrag, uskraćuje joj suglasnost na ostvarivanje grijanja, uz nužne preinake na postojećim instalacijama, jer je on upisan kao vlasnik na oba stana po tom darovnom ugovoru, a kako ga ona osporava, na upisane stanove je stavljena plomba, uskraćuje korištenje jedinog sanitarnog čvora za oba stana, zaključao joj je sve pokretne stvari, zabranio korištenje podruma i tavana, tražio je i dobio uvid u njene spise te je uz pomoć odvjetnice pokušao pokrenuti postupak za lišavanje njene poslovne sposobnosti i stavljanje pod skrbništvo, što je centar odbio. Navodi nadalje da ih policija samo upućuje na nadležni sud, jer da se radi o imovinskom sporu.

Opis slučaja 01-03/12-01

10 Srpanj 2014

K. B. je uložila Pravobraniteljici pritužbu na zapisnik, u kojoj se pritužuje na bivšeg poslodavca H.L. iz Z. navodeći da je bila zaposlena od 2005. i to temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu prodavačice, te da je 2009. dobila izvanredni otkaz zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, odnosno pogreške na radnom mjestu jer je iznos od 25.258,02 kn (a koji iznos predstavlja utržak H.L.) predala trećoj osobi (koja nije djelatnik/ica H. L.) da ga položi na račun H. L., ali da ta osoba to nije učinila, već da je novce zadržala za sebe, iako je pritužiteljica taj novac kasnije osobno sama uplatila na račun H. L. Nadalje u pritužbi navodi kako je još nekoliko osoba – zaposlenika/ica H. L. radilo iste propuste i greške kao i ona, odnosno da su otuđivali utrške više puta i to u većem iznosu, ali da ipak nisu dobili otkaz, niti da su protiv njih bili pokrenuti bilo kakvi stegovni postupci u kojima bi im bile izrečene sankcije. Pritom napominje kako se radi o osobama muškog spola, koje zbog takvih propusta ne dobivaju otkaze i to iz različitih razloga (kao zbog npr. teške imovinske situacije, lošeg zdravstvenog stanja i slično), navodeći pritom kako je ona odmah dobila otkaz. Navodi nadalje da je prilikom dobivanja otkaza naglašavala u više navrata da je samohrana majka troje (tada) maloljetne djece, te kako ima tešku obiteljsku situaciju obzirom da joj je najstarije dijete imalo problema s ovisnošću o drogama, da je često išla i na bolovanja obzirom da joj kćerka ima astmu, te da je stoga dosta izostajala sa posla, što joj se spočitavalo. Zbog svega toga smatra kako muškarci u toj tvrtki ne dobivaju otkaz zbog takvih propusta, dok žene istodobno dobivaju, te da je kao žena stavljena u nepovoljniji položaj.

Opis slučaja 01-03/12-07

10 Srpanj 2014

A.P. iz P. uputila je Pravobraniteljici upit vezan za problem nastao kod podnošenja molbe za radno mjesto, za koje se tražila VSS i 3 godine radnog iskustva, koje uvjete je ispunjavala, te je odlukom poslodavca i primljena na to mjesto, te je dala otkaz na mjestu na kojem je do tada radila. Međutim, jedan od natjecatelja je pokrenuo sudski postupak protiv poslodavca osporavajući odluku i tvrdeći da ona ne ispunjava uvjete jer je dio od te 3 tražene godine radnog iskustva provela na bolovanju radi komplikacija u trudnoći, a dio na rodiljnom dopustu. A.P. smatra da bi u slučaju takvog tumačenja bila diskriminirana kao žena. A.P. je postavila dva pitanja vezana za navedenu problematiku i to (1) računa li se vrijeme provedeno na bolovanju radi komplikacija u trudnoći kao radno iskustvo, odnosno radni staž, te (2) računa li se vrijeme provedeno na rodiljnom dopustu kao radno iskustvo, odnosno radni staž. Mišljenje Pravobraniteljice želi koristiti u sudskom postupku i prema inspekciji rada.

Opis slučaja 01-03/12-36

10 Srpanj 2014

B.Š. iz Zagreba obratila se Pravobraniteljici s pritužbom na zapisnik zbog diskriminacije temeljem spola pri zapošljavanju u Z.C., u kojoj navodi da je radila 6 mjeseci sezonski na poslovima horizontalne signalizacije, koje je uspješno obavljala, a da je tijekom 2011. sama platila stručno osposobljavanje za te poslove i dobila kvalifikaciju. Nadalje navodi da je u travnju 2011. predala zamolbu za obavljanje istih poslova, opet sezonski, po internom natječaju, ali da je pismeno obaviještena da nije primljena jer je žena koja, prema njihovom Pravilniku, ne smije nositi teže terete. U 2012. je opet predala zamolbu na interni natječaj za obavljanje istih poslova, ali da je dobila neformalno obrazloženje da je gospodin G. ne želi primiti jer je žena, te da joj nitko nije dužan dati objašnjenje, ni informaciju tko je primljen, niti razloge zašto ona nije primljena.

Opis slučaja 01-03/12-58

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se pritužbom na zapisnik u više navrata obratila Ž. Š. iz V. G., a vezano uz diskriminaciju temeljem spola na radnom mjestu. Pritužiteljica navodi kako je temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaposlena na radnom mjestu poslovne tajnice u tvrtki M. T. d.o.o. koja se nalazi u sklopu koncerna A. Navodi kako se trenutno nalazi na rodiljnom dopustu te kako je poslodavac za to vrijeme na njezino radno mjesto zaposlio drugu osobu i to na neodređeno vrijeme. Obzirom da joj rodiljni dopust uskoro ističe, pritužiteljica navodi da joj je poslodavac ponudio premještaj na radno mjesto recepcionerke s pola radnog vremena, a pravdajući to „promijenjenim poslovnim okolnostima“. Međutim, smatra kako se ponuđeni ugovor ne odnosi na „odgovarajuće poslove“ iz čl.73. st.1. Zakona o radu, odnosno da se radi o poslu čiji su uvjeti rada nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je ona obavljala prije korištenja rodiljnog dopusta. Pritom pritužiteljica ističe kako je osoba koja ju je mijenjala za vrijeme njezine odsutnosti zaposlena na neodređeno vrijeme iz čega je vidljiva i daljnja potreba za obavljanjem njezinog dotadašnjeg posla. Pritužiteljica napominje kako je u više navrata razgovarala sa svojim nadređenima u cilju pronalaska odgovarajućeg rješenja, ali bezuspješno.

Opis slučaja 01-03/12-34 - Spolno uznemiravanje

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se pritužbom obratila gđa. P I.W. iz R. zaposlena u PP R. Navodi kako je do 2002. radila na radnom mjestu detektivke za krim-evidencije, no bez odgovarajućeg rješenja, pa je ovisila o načelniku postaje. Tijekom 2007. često se spominjala kao „višak“ u krim-policiji, te da će završiti na cesti ukoliko ne bude izvršavala sve što joj se naredi. Navodi nadalje kako su se njeni problemi pojačali tijekom 2008., a to se očitovalo time što nije mogla dobiti godišnji odmor u terminu koji bi odgovarao njoj i njenoj obitelji, za vrijeme godišnjeg odmora često je zvana s posla, a ako se ne bi javila, zvali bi je i kući, po povratku s godišnjeg nazivana je „neradnicom“, „nesposobnom“, osobom koje se ne uklapa u radno okruženje, uslijed čega je zatražila pomoć psihijatra i bila tri mjeseca na bolovanju. Kada je zatražila napredovanje, molba joj je odbijena jer je načelnik M. napisao da je „neradnica“, da se ne uklapa u kolektiv, da je nezainteresirana za posao, da nepravovremeno izvršava radne zadatke. Ponovnu molbu za napredovanje odbio je načelnik M. uz obrazloženje da nije zainteresirana za posao i ne zna se dokazati na pravom mjestu. Istovremeno ju je tijekom 2008. načelnik Đ.M. pozvao u svoj ured, tom prilikom je prostačio, posprdno se odnosio prema njoj i otvoreno joj iznosio seksualne ponude. Pritužiteljica navodi kako joj je dana 23. prosinca 2011. na završnoj večeri Đ.M. prišao i rekao:„ Ja znam da ti želiš isto što i ja, ja bih tebe svih ovih godina, ti si bomba“ i počeo je pipati. Pritužiteljica je krenula kući, a on ju je sačekao na parkiralištu, pa kad ga je ignorirala, sačekao ju je stotinjak metara dalje te fizički nasrnuo na nju u cilju ostvarenja spolnog kontakta, no ona je uspjela pobjeći. Od onda joj stalno šalje sms poruke, zove je u ured, traži da isprinta potpuno nepotrebne stvari, otvoreno prostači, te joj govori „što mi nisi dala sad bi imala sve“. Pritužiteljica navodi kako više nije znala kako bi zabranila pozive i poruke koji su dolazili za vrijeme rada i u vrijeme boravka u obiteljskom okruženju. Osjećala se ugroženom i bilo ju je strah jer je majka dvoje mldb. djece. Podnijela je pritužbu za zaštitu od uznemiravanja i diskriminacije, no nakon toga je doživjela čitav niz neugodnosti. Raspoređena je na drugo radno mjesto, ali bez odgovarajućeg rješenja. Unutarnja kontrola obavila je nadzor, izvršila uvid u sms poruke ne ulazeći u analizu sadržaja istih te joj je odgovoreno da za većinu stvari - nema dokaza.

Opis slučaja 01-01/12-02 - Spolno uznemiravanje

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljica je putem medija saznala za slučaj maloljetne učenice S. T. škole u Z., a koju su njezini muški kolege tijekom mjeseca ožujka 2012. u dva navrata pokušali skinuti u školi. Prema navodima iz medija, prvi takav pokušaj koji se zbio ispred školskog toaleta nije bio uspješan, dok se drugi pokušaj dogodio ispred učionice, a kojom prilikom su predmetnoj učenici njezini školski kolege uspjeli skinuti i gaćice, a nakon čega je protiv njih pokrenut disciplinski postupak.

Opis slučaja 01-02/12-03 - Uznemiravanje i spolno uznemiravanje

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici je A.D. uputila pritužbu na uznemiravanje i spolno uznemiravanje kolege N. K., oboje zaposlenih na R. D. M., u kojoj navodi da je dugogodišnje verbalno uznemiravanje najvulgarnije vrste kulminiralo i fizičkim napadom istoga na nju tako da je direktor pozvao policiju. Slučaj je, prema navodima pritužiteljice, završio pred Prekršajnim sudom u V. i N.K. je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn, no presuda još nije pravomoćna, jer se isti žalio. Nakon sudskog postupka pritužiteljica je prekinula komunikaciju s N.K., tako da je više nije mogao vrijeđati i napadati, a zatim je ustanovila kako isti piše na svom blogu i objavljuje uratke koje naziva umjetničkima, a koji zapravo predstavljaju nastavak zlostavljanja, kako to navodi pritužiteljica, jer su ti tzv. uradci puni izmišljotina, laži, kleveta i prije svega prostota o pritužiteljici i njenom privatnom životu, te da nema sumnje da njena sredina zna o kome se radi jer N.K. na javnim mjestima govori o tome tko su likovi njegovih uradaka. Isti je većinu tih tekstova smišljao, pisao i stavljao na blog tijekom radnog vremena. Zbog navedenog se pritužiteljica obratila i PP D.M., te navodi da se u više navrata obraćala za pomoć direktoru A.P., koji je na njene optužbe jedino bio spreman pozvati policiju, što ona nije pristajala smatrajući da je nadređeni treba zaštiti od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, te poduzeti protiv nasilnika sankcije. Nakon što je direktor izjavljivao da nema zakonske osnove za pomoć, navodi da se, zajedno sa D.Đ., obratila vlasnicima R.D.M. d.o.o., koji su odgovorili da direktor sam mora riješiti probleme u tvrtki.

Opis slučaja 01-02/12-07 - Spolno uznemiravanje

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se pritužbom na zapisnik obratila S. Č. iz K., navodeći kako je zaposlena kao asistentica na Veleučilištu u K., a gdje je izložena spolnom uznemiravanju i diskriminaciji od strane profesora M. J. koji je nositelj kolegija na kojima je ona stekla naslovno nastavno zvanje predavačice. Navodi kako joj prof. M. J. upućuje brojne neprimjerene izjave vezano uz njezin privatni život, drži joj predavanja o njezinom samačkom načinu života i njezinoj manjoj vrijednosti jer se nije „iskazala“ kao majka, a to je, prema njegovom mišljenju, jedino bitno u životu. Navodi kako joj je pred drugim kolegama/icama upućivao neprimjerene izjave (npr. nazvao ju „mušičavom starom curom“, hvalio se kako on „ima savršenu mjeru od 20 cm kojom može izmjeriti duljinu hladila“, kako bi se on „želio naći između dvije žene jer je izvrstan ljubavnik“). Pritužiteljica u pritužbi vrlo opširno opisuje uznemiravanje kojem je izložena na radnom mjestu navodeći kako je cijela situacija kulminirala 22.-23.05.2012., a vezano uz zajedničko određivanje parametara za izradu završnog rada studentice A. K. Naime, pritužiteljica navodi kako je prof. M.J. inzistirao da eksperimentalna metoda (na kojoj je pritužiteljica odlučila utemeljiti eksperimentalni dio svoje doktorske disertacije), bude uvrštena u završni rad studentice A. K., a čemu se pritužiteljica usprotivila jer navedena metoda pretpostavlja kompliciranu proceduru i višemjesečno uhodavanje, a što sve studentica A. K. nije u stanju samostalno odraditi. Stoga navedeni završni rad studentice A. K. ne bi predstavljao njezin samostalni rad, a istodobno bi se pritužiteljici nanijela velika šteta jer se na taj način ruši koncept njezinog eksperimentalnog rada. Stoga navodi kako je zamolila prof. M. J. da o svemu još jednom razmisli, a da je on na to reagirao na način da se nadvio nad nju stjeravši je u kut između radnog stola i zida i povišenim glasom joj rekao da je on šef i da će biti onako kako on kaže i neka ona izvoli odraditi što joj je rekao, na što mu je pritužiteljica rekla da onda tu metodu odradi sam. Navodi kako ju je prof. M. J. uvjeravao da će iz predmetnog studentskog završnog rada izaći jedan dobar znanstveni rad koji će biti objavljen u eminentnim časopisima, da će joj on učiniti uslugu i nju „staviti“ kao kaoutoricu toga rada te da bi ona trebala biti zadovoljna s time. Obzirom kako je pritužiteljica i dalje ostala kod svog stava, navodi kako joj je prof. M.J. zaprijetio da će protiv nje pokrenuti stegovni postupak radi teže povrede radne obveze, a što je kasnije i učinio. Pritužiteljica napominje kako je o svemu obavijestila i svoju mentoricu, akademkinju V.P. koja je profesorica na Sveučilištu u O., ali da nju prof. M.J. nikada nije kontaktirao vezano uz njezinu doktorsku disertaciju.

Opis slučaja 01-02/12-14 - Spolno uznemiravanje

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se obratila A.V. iz S. zbog spolnog uznemiravanje i spolne diskriminacije na radu u Obiteljskim domu za starije i nemoćne osobe u V., gdje je obavljala poslove njegovateljice te je navela da je svakodnevno, kao i druge zaposlenice, bila izložena seksualnom (spolnom) uznemiravanju i spolnoj diskriminaciji od strane supruga vlasnice tog Doma, S.H. Pritužiteljica navodi izloženost verbalnom i fizičkom seksualnom uznemiravanju. Verbalno se odnosi na razna vulgarna izražavanja, a fizičko se odnosi na namjerno dodirivanje prilikom davanja lijekova u ruke, kao i kod mimoilaženja, kojom prilikom isti prilazi što bliže pritužiteljici te dodiruje joj grudi i spolovilo. Pritužiteljica navodi da takav način poniženja doživljava već duže vrijeme, unatoč njenom upozoravanju da to ne želi. Osim toga, pritužiteljica navodi da su od strane navedene osobe i neke štićenice Doma izložene seksualnom uznemiravanju. Nadalje, pritužiteljica navodi da je unazad dva mjeseca od strane S.H. dobila jasne prijetnje vezane za njeno odbijanje njegovog uzastopnog vulgarnog ponašanja, „da ću dobiti otkaz ako ne udovolji njegovim prohtjevima, gdje je dizanjem ruke i fizički kretao prema meni i zastrašivao riječima da tko sam ja da se njemu inatim.“ Pri davanju predzadnje i zadnje plaće, tj. dijela novca koji se daje na ruke, S.H. je pozvao pritužiteljicu u prostoriju s lijekovima i tražio da obavi „nemoralan i ponižavajući dio njegovih prohtjeva“. Kada ga je pritužiteljica odbila i napustila prostoriju, tada isti započinje prijetiti otkazom. Pritužiteljica navodi da je dana 10.10.2012. pri završetku jutarnje smjene od strane vlasnice Doma i S. H. optužena za krađu tableta praxiten, te da je tijekom narednih dana pritužiteljica i dalje optužena, a dolazi i do vrijeđanja te fizičkog nasrtaja na nju od strane vlasnice Doma. Dana 15.10.2012., S.H. ponovno prijeti pritužiteljici i zastrašuje ju govoreći joj da tko je ona uopće da se usudi tako prema njemu ponašati. Pritužiteljica navodi da se zbog izloženosti seksualnog uznemiravanja obratila PU u V.

Opis slučaja 03-01/12-32 - Roditeljska skrb

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se pritužbom obratio D.J. iz Č. iznoseći sumnju na neravnopravni tretman i spolnu diskriminaciju od strane CZSS.Č. Navodi kako se nalazi u brakorazvodnom postupku te kako ima problema prilikom ostvarivanja nesmetanih kontakata sa troje mlt djece koja su nastavila živjeti kod majke, a radi čega se obraćao za pomoć i nadležnom Centru. Međutim, navodi kako je psihologinja Centra njegovu pritužbu upućenu Pravobraniteljici dala na uvid njegovoj bivšoj supruzi koja je prisilila mlt. kćer da taj dopis pročita na glas, a čime je on još više stavljen u nepovoljniji položaj kao otac.

Opis slučaja 03-01/12-43 - Roditeljska skrb

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljica je putem Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo zaprimila pritužbu Š.S. iz V.G. na neravnopravni tretman u roditeljskoj skrbi od strane CZSS.V.G. Naime, pritužitelj navodi kako se nalazi u brakorazvodnom postupku te kako je nadležni Centar u svom stručnom mišljenju predložio da mlt. kćer nastavi živjeti sa majkom „jer je to uobičajena praksa i da se dijete ne može rascijepati“. Navodi kako mu je prilikom telefonskog razgovora vezanog uz roditeljsku skrb stručna djelatnica nadležnog Centra rekla „da majka ima prednost, a da on mora dokazati da je bolji i podobniji roditelj od majke“. Stoga pritužitelj smatra kako je postupanjem stručnih djelatnika/ica nadležnog Centra stavljen u nepovoljniji položaj kao otac, a isključivo temeljem svojega spola.

Opis slučaja 03-01/13-05 - Roditeljska skrb

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se obratio M.U. iz G. s pritužbom na diskriminaciju od strane CZSS.G. U pritužbi navodi da ga nadležni Centar diskriminira kao muškarca i oca djeteta u odnosu na majku djeteta jer općenito smatra da su majke djece zaštićene bez obzira na svoje ponašanje prema djeci. U konkretnom slučaju navodi da je tražio od Centra pomoć prijavljujući majku za nesavjesnu skrb o djetetu, o čemu navodi da ima i medicinsku dokumentaciju. Zbog brige za dijete navodi da je dijete zadržao u svojoj obitelji, ali da je istu morao vratiti po privremenoj odluci suda, koja je donesena po prijedlogu Centra. Kao primjer nebrige majke za dijete navodi da ista odbija njegove prijedloge da se ide na pretrage potrebne za utvrđivanje astme, govori mu da će ona ići kada bude smatrala da treba ići, a da je nadležni Centar u tome podržava tvrdeći da se on kao otac nema pravo miješati u to.

Opis slučaja 03-01/13-06 - Roditeljska skrb

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se obratio K.N. iz Z. zbog diskriminacije na temelju spola u odnosu na bivšu suprugu D.N., navodeći da je spolno diskriminiran od strane CZSS.Ž. Navodi da je sa suprugom bio u braku, imaju dvoje djece te da je supruga odvela zajedničku djecu u Ž. Navodi da mu je bivša supruga branila susrete i druženje s djecom. Odlukom nadležnog suda su mu određeni kontakti s djecom, ali nije mogao održavati kontakte zbog bolesti. Centar je pokrenuo postupak i ishodio odluku o njegovom lišenju roditeljske skrbi.

Opis slučaja 03-01/13-07 - Roditeljska skrb

10 Srpanj 2014

Pravobraniteljici se obratila V.P. iz V. zastupana po odvjetniku I.J. iz Z. s pritužbom na diskriminaciju od strane CZSS.Z. U pritužbi navodi da su djelatnici navedenog Centra u postupku razvoda braka postupali subjektivno, neprofesionalno i protivno interesima njihove zajedničke mlt. djece. Navodi da je bila žrtva obiteljskog nasilja i to u prisutnosti djece te da je zbog toga bila smještena u sigurnoj kući. Nadalje navodi da je u kaznenom postupku njen suprug pravomoćno kažnjen za kaznena djela zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili mlt. osobe te nasilničko ponašanje u obitelji, zbog čega je donesena i privremena mjera kojom mu se zabranjuju susreti i druženja s djecom do ukidanja mjere opreza, a nakon toga pod nadzorom stručne osobe. Navodi nadalje da je usprkos tome predstavnica Centra prije započete obrade predložila sudu da djeca dva puta mjesečno putuju u Z. na susrete i druženja, bez nadzora, ne uzimajući u obzir prethodno, kao ni dob djece i tešku financijsku situaciju pritužiteljice, ali ni potrebu prilagodbe djece na povećan opseg susreta i druženja s ocem. S obzirom na činjenicu što je Centar tražio povećane susrete djece s ocem preko ljetnih praznika pritužiteljica smatra da to potvrđuje njene sumnje u pristranost Centra i favoriziranje prava oca.

Više članaka ...

Stranica 5 od 8

EU projekti

Imamo 353 gostiju i nema članova online